Dogovor o sirijskom kemijskom oružju učinio je Vladimira Putina pobjednikom u zadnjoj rundi meča s američkim kolegom Barackom Obamom, ocjenjuju američki i britanski mediji u oštroj analizi dvojice državnika, no politički veterani iz doba Hladnog rata rusko-američki dogovor vide sasvim pozitivno.

Superiorni manipulator, čovjek koji "oštroumnije" od Obame razumije što američka javnost želi čuti, obilježja su bivšeg časnika sovjetske obavještajne službe (KGB) koji je zadnjih šest mjeseci i više bio uvijek korak ispred Obame, piše kolumnist britanskog dnevnika The Guardian.

Podsjeća da je Putin Obamu ponajprije oslabio dajući azil američkom "zviždaču" Edwardu Snowdenu koji je razotkrio razmjere američkog nadzora komunikacija, a prošli tjedan ponudom da se sirijsko kemijsko oružje stavi pod međunarodni nadzor otklonio je američku vojnu intervenciju na svoga saveznika, sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Putin se obratio američkoj javnosti izravno člankom u The New York Timesu pozivajući da se izbjegne vojna intervencija na Bliskom istoku, piše kolumnist te ocjenjuje da predsjednik Rusije, zemlja koja je nostalgična za pozicijom kakvu je imala u doba Hladnog rata, bolje od Washingtona razumije "policentričnu" prirodu današnjeg svijeta u kojem Zapad više neće moći "dominirati u svijetu gospodarstva i politike".

"Nema ništa altruistično" u Putinovoj strategiji u Siriji, citira The Guardian riječi analitičara te ističe da se bivši KGB-ovac probio na vlast prakticirajući savjet Johna Matstermana, šefa britanske obavještajne službe: "Svoje neprijatelje nemoj uništiti, manipuliraj ih i iskoristi za vlastite ciljeve".

"Putin je činio i nastavlja činiti upravo to. Ciljao je oligarhe kojih je tajne doznao dok se uspinjao na vlast, prvo kao premijer pod čijim je okriljem vođen brutalni drugi čečenski rat. Slomio je one koji bi istupili iz okvira", piše britanski kolumnist.

Manipulator Putin dobavljao je oružje sirijskome predsjedniku, a od samog početka sukoba Rusija je vetom blokirala svaki pokušaj donošenja rezolucije Vijeća sigurnosti o Siriji. "Sada je ruski predsjednik uspio dobiti zadnju rundu. (…) Sadašnju raspravu o ratu koji on opskrbljuje oružjem, … sveo je na pitanje uklanjanja kemijskog oružja", a jasno je iz zadnjih Assadovih komentara za rusku televiziju da će se pregovori o razoružanju oduljiti, dok će se užasi sirijskog rata nastaviti, zaključuje kolumnist.

Američki politički veterani

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Međutim, američki diplomatski veterani, Henry Kissinger i Zbigniew Brzezinski, koji su proživjeli Hladni rat i bili tada aktivni političari, američko-ruski dogovor sagledavaju u pozitivnom svjetlu, kao put prema stabilnosti i smanjenju islamističke prijetnje i kao izlaz Washingtonu iz teške situacije.

U izjavama za američki politički portal Politico Brzezinski se slaže s ocjenom mlađih analitičara da je sirijska kriza poslužila Rusiji "da postane važniji igrač u toj igri", ali u tome nema ništa loše jer je time Moskva objema nacijama pomogla da riješe zajednički problem.

Dvije nacije nemaju jednake interese, ali imaju "kompatibilne interese", kaže Brzezinski i podsjeća da Putin strahuje da bi muslimansko stanovništvo na ruskome Kakvazu "moglo eksplodirati".

"Putin, po mojem sudu, smatra radikalni islam svojom najvećom sigurnosnom prijetnjom… on je tu vidio prigodu da se uključi s nama, u rješavanje zajedničkog problema" i taj dogovor ujedno je omogućio Sjedinjenim Državama da se izvuku iz zamršene situacije, kaže 90-godišnji Kissinger.

Dogovor dviju supersila o Siriji omogućio je Putinu da oslabi val radikalnog islama i u regiji i u vlastitoj zemlji, kaže Kissinger koji je bio američki državni tajnik u administraciji predsjednika Richarda Nixona te Geralda Forda.

I Brzezinski, danas 85-godišnjak, nekada savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Jimmyja Cartera, i Kissinger, slažu se da je američka politika prema Siriji krenula "krivim putem" prije sporazuma.

Obamina uprava previše se usredotočila na to da predsjednika Bashara al-Assada svrgne s vlasti i pritom je zanemarila "povijesni sukob između šijita i sunita", kaže Kissinger. Brzezinski pak oštro ocjenjuje da bi američki napad na Siriju bio "nesvrsishodan" te zaključuje: "Naše su akcije bile krivo zamišljene, loše proračunate i (Rusko-američki dogovor) omogućio nam je da se i tog izvučemo".

Mediji Obamu više ne vole

Pod naslovom "Obama odustao od vatre, ali mediji nisu", američki politički portal Politico donosi presjek medijskih napisa o Obami koji po predsjedniku pucaju iz svih raspoloživih oružja.

Izvjestitelji i analitičari različitih profila ocjenjuju da je Obamino vođenje sirijske krize bilo konfuzno i kontradiktorno, da se prikazao slabim i neučinkovitim na međunarodnoj sceni.

"Proturječja su o Siriji curila iz Bijele kuće svakih pet minuta – čak u istoj rečenici", kaže jedan izvjestitelj.

"Obamino stajalište o Siriji – ovisi o tome koga pitate i u kojem trenutku", piše koluminist Dana Milibank za The Washington Post.

Obama je naštetio vlastitoj administraciji, oslabio je američki položaj u svijetu i pokazao "neobjašnjivu dosad neviđenu (predsjedničku) nekompetentnost", napisao je Joe Klein, kolumnist časopisa Time.

Neki su novinari ipak ostali vjerni Obami, kao što je Andrew Sullivan koji je za Obaminn govor o Siriji napisao da je bio jedan "od najjasnijih, najjednostavnijih i najdirljivijih predsjedničkih obraćanja naciji".

Drugi su potporu Obami iskazali ocjenama da je odabrao najbolji mogući izlaz za krizu u Siriji, piše Politico i napominje kako je povijest pokazala da američki predsjednici gube potporu javnosti u drugome mandatu, a takvoj sudbini nisu izbjegli ni George W. Bush niti njegov prethodnik Bill Clinton.

No Obama je, ističu medijski stručnjaci, popularnost počeo gubiti zbog niza afera. To su otkriće da je Američka nacionalna sigurnosna agencija nadzirala komunikacije milijuna ljudi, otkriće da je pravosuđe prisluškivalo novinare, a ministarstvo financija posebice pratilo pristaše (oporbene desne) Stranke Čajanke, zatim nedovoljno istraženi propusti osiguranja u napadu na američko veleposlanstvo u Bengaziju, te Obamini nalozi za napade bespilotnim letjelicama.

Moguće je da je negativno izvještavanje o Obami posljedica medijskog zamora no ipak je Obama sam kriv za negativne ocjene, zaključuje portal.