Inicijativu hrvatske vlade da se Pelješki most gradi sredstvima iz fondova Europske unije podržali su na današnjem sastanku u Splitu župani sedam jadranskih županija, koje čine statističku regiju Jadranska Hrvatska.

„Svih sedam jadranskih župana daje podršku tom važnom nacionalnom projektu“, istaknuo je splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja.

Taj je zaključak usvojen na prijedlog dubrovačko-neretvanskog župana Nikole Dobroslavića koji je istaknuo kako će o današnjem zaključku na sastanku održanom u Splitu, biti informirana i Vlada RH i Europska komisija.

„Naša vlada ima volju financirati gradnju Pelješkog mosta, ali nema sredstava“, rekao je Dobroslavić obrazlažući prijedlog da se podupre zamisao o gradnji tog mosta sredstvima iz EU fondova.

Na sastanku koordinacije sedam jadranskih županija nazočili su župani ili predstavnici županija: Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Šibensko-kninske i Zadarske.

Dogovoreno je kako ubuduće treba pojačati suradnju tih sedam županija koje su naslonjene na Jadransko more radi kandidiranja zajedničkih projekata koji bi se financirali sredstvima EU, te je dogovoreno ubuduće da se zajednički sastanci održavaju svaka tri mjeseca. Sljedeći sastanak bit će 3. prosinca ove godine u Rijeci, na kojem će se pokušati usuglasiti neki zajednički projekti ovih sedam županija koje bi se kandiralo za financiranje sredstvima EU fondova.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina spomenuo kao mogući zajednički projekt ovih sedam županija izgradnju željezničke pruge zbog turizma i razvoja jadranskih luka. Na naše Jadransko more, istaknuo je, trebamo dovoditi turiste modernim vlakovima koji ne zagađuju i ekološki su primjereni te za takav projekat možemo aplicirati za sredstva iz EU fondova.

„Primjerice takav projekat bi mogao biti i izgradnja ravničarske pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta s odvojkom za Split i Dalmaciju“, rekao je Komadina.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Diskutanti su na današnjem sastanku isticali kako su proračunska sredstva županija nedovoljna za financiranje projektne dokumentacije za projekte kojim se želi aplicirati za dobivanje sredstava iz EU fondova, te je rečeno kako je u tom pogledu potrebna veća pomoć hrvatske vlade no što je to bilo do sada.

Načelnica Sektora za teritorijalnu suradnju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Danijela Tomašević je istaknula kako ulaskom u EU Hrvatska može sudjelovati u četiri transnacionalna programa koji će se financirati iz EU fodnova: Mediteranskom, Jugoistočna vrata, Središnja Europa i Dunavski program.

U izjavi novinarima objasnila je kako je u Mediteranskom programu Hrvatska sudjelovala i ranije u pretpristupnom razdoblju, ali nakon ulaska u EU pruža se mogućnost za dobivanje većih sredstava iz tog programa kojim su obuhvaćene mediteranske zemlje na europskom kontinentu.

„Jugoistočna vrata su novi program koji prati jadransko-jonsku strategiju i tijeku su velike rasprave o tom programu, a 16. rujna ove godine na sastanku u Bologni odlučit će se o upravljačkoj strukturi tog programa te o programskom sadržaju“, kazala je Tomašević.

Dunavski program obuhvaća zemlje Dunavske strategije, odnosno zemlje uz Dunav i to je također novi program za mogućnost rabljenja sredstava iz EU fodnova. Za Hrvatsku je, naglasila je Tomašević, jako zanimljiv program Srednja Europa, koji je i do sada postojao i koji smo koristili u pretpristupnom razdoblju.

„Ulaskom u EU Hrvatskoj se pružaju nove mogućnosti u programu Srednja Europa koji obuhvaća devet zemalja članica EU pošto ćemo moći sudjelovati u partnerskim projektima što do sada nije bio slučaj. Primjerice, za Hrvatsku je zanimljiv prometni koridor od Poljske do Jadranskog mora“, objasnila je Tomašević.