Među europskim državljanima u Rumunjskoj je najviše onih koji posjeduju vlastitu nekretninu. Prema najnovijem izviješću Eurostata, u jednoj od najsiromašnijih zemalja Europske unije nekretnine posjeduje gotovo 97 posto stanovništva. Pri samom vrhu po vlasništvu nekretnina, uz drugu Litvu (92,3%), na trećem se mjestu našla Hrvatska gdje u vlastitim stanovima ili kućama živi više od 92 posto stanovništva. S druge strane, u bogatoj Švicarskoj, nekretnine posjeduje tek 43,8 posto stanovnika, a slijedi ju i  Njemačka s nešto više od 50 posto, dok su se, Austrija, Italija, Velika Britanija i Španjolska našle negdje u sredini. Gledajući prosjek Europske unije, u vlastitim nekretninama živi nešto više od 70 posto populacije.

Prema Eurostatovim podacima, vidljivo je kako je u siromašnijim zemljama više onih koji posjeduju vlastite nekretnine, dok u bogatijim zemljama poput Švicarske ili Njemačke, unatoč visokom standardu, građani nisu toliko skloni kupnji stanova. Ipak, takav odnos prema vlasništvu na nekretninama povezan je i sa povijesnim okolnostima, pa se pretpostavlja da Nijemci nisu skloni kupnji stanova, jer su jer su nakon Drugog svjetskog rata mnoge obitelji izgubile svoje domove. Dakle, kolektivni mentalitet Nijemaca ne povezuje vlasništvo nad nekretninom s nečim osobito vrijednim. S druge strane, u Njemačkoj je razvijena široka ponuda nekretnina za najam, uz povoljne financijske uvjete. Situacija je potpuno drugačija u bivšim komunističkim zemljama u kojima većina obitelji posjeduje nekadašnje društvene (državne) stanove, a najam nekretnina je u pravilu loše uređen, pa su najmoprimci često prepušteni na milost i nemilost najmodavaca. Osim toga, rate kredita često su puno manje od mjesečnog plaćanja najma.

Osvrnuvši se Eurostatovu statistiku, francuske dnevne novine Le Figaro podsjetile su kako se u Španjolskoj od 2005. do 2007. izgradilo preko 800.000 domova, što je više nego u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji zajedno. A gradnja tako velikog broja novih stanova i kuća dovela je do prevelike ponude u odnosu na potražnju. Takav ubrzani ritam gradnje doveo je do nekretninskog balona, čije će se posljedice osjećati još dugo. Španjolska sada, naime, ima preko 700.000 praznih domova, dok je stopa vlasništva nekretnina sa 92 posto u 2000. ove godine pala na 82,7 posto.