Istra je ogledni primjer gastronomskih i enoloških dostignuća, turistički brendirana kao regija vina, tartufa i maslinovog ulja koji čine temelje vrhunske istarske gastronomije.

Zahvaljujući prirodnim predispozicijama i zanimljivom geografskom smještaju na poluotoku, s tri strane okružena morem i blagodatima mediteranske klime, ali i pod utjecajem kontinantalne klime u svojoj brežuljkastoj unutrašnjosti, vrijedne su ruke ovdašnjih stanovnika stvorile vanserijske delicije. Istra je premrežena vinskim te stazama maslinova ulja. Maslinari ovog poluotoka nude vrhunsko ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je ovjenčano mnogim svjetskim priznanjima, a vinogradari su naslijedili tradiciju od vremena grčkih kolonista koji su ovamo došli nekoliko stotina godina prije Krista. Ekstra djevičansko maslinovo ulje najčišći je proizvod kojeg maslina može dati. Dobiva se postupkom hladnog prešanja, bez dodataka i zagrijavanja, pa u njemu ostaju sačuvane sve dragocjene tvari koje maslinovo ulje čine jednom od najkvalitetnijih namirnica u ljudskoj prehrani.

U tradiciji istarskog kulinarstva pršut je vrhunac i mjerilo za svako dobro, za sve grijehe nepca. Kad se hvali, recimo, slana srdela, reći će se: 'je kako pršut', ako je neka panceta jako dobra hvali se na sljedeći način: 'je bolja od pršuta', dok će za lijepu, rumenu djevojku reći: 'je crlena kako pršut'…. Pršut je i statusni simbol istarske kužine, on je u prošlosti bio i platežno sredstvo za liječnika, advokata, veterinara, za zlu ne trebalo… Posebnost istarske gastronomske ponude su i jela pripremljena od mesa autohtonog istarskog goveda boškarina, a istarski tartufi su proslavili osobito Motovunsku šumu, kojom protječe rijeka Mirna, a koja je bogata crnim i bijelim tartufima. Tartuf, vrhunska delicija koja je još pred 4000 godina dražila nepca mezopotamskih vladara, i danas je jedan od prestižnih sastojaka svjetske gastronomije. Vrlo je rijetka i raste na samo nekoliko mjesta u Europi – u pojedinim dijelovima Francuske i Italije te u Istri gdje joj pogoduje blaga klima, male temperaturne razlike i siva glinena zemlja.

Vrhunac sezone bijelog tartufa, koji je ujedno i najskuplji i najcjenjeniji, jest mjesec listopad, no i tijekom većeg dijela jeseni, Istra živi u ritmu plemenite gljive i vrvi proslavama u njenu čast. Gostima se diljem regije prezentiraju tipična jela s tartufima: fuži, pljukanci, njoki, fritada te razne kombinacije s mesom. Posjetite li Istarski poluotok u jesenskom razdoblju, uz Dane tartufa u njenoj unutrašnjosti, na obalama sjeverozapadne Istre dočekat će vas i Dani švoja. Umag, Novigrad, Buje, Brtonigla i Savudrija priređuju manifestaciju u čast cijenjenoj bijeloj ribi list. Plosnatog oblika i vrhunskog potencijala, švoj se može spravljati sirov, pečen i u još mnogo izvedbi i kombinacija pa svi restorani koji sudjeluju u Danima švoja tih dana nude gostima vrlo različita i maštovita jela.

Brojni plodovi šarene jeseni mame kulinarske kreativce na nove izazove pa se istarskim gastronomskim danima svake godine pridružuju novi eventi – i na obali i u ljupkoj unutrašnjosti, stoga je to idealna prilika za uzbudljiv izlet gastro prostranstvima istarske kuhinje, posebno za one koji traže originalne, nove doživljaje za svoja istančana nepca.A istarsku je posebnost prepoznao i poznati američki turistički portal Fodor's. Nakon što je Istru proglasio jednom od najzanimljivijih svjetskih destinacija za putovanje, ovog ju je puta uvrstio na listu najboljih enogastronomskih odredišta u Europi – Best Places to Visit for Food & Wine in Europe.

Istra se tako našla na popisu europskih destinacija koje svakako treba posjetiti zbog hrane i vina, ravnopravno uz Burgundiju, Provansu, Pariz, Firencu, dolinu rijeke Loire, Toskanu, obalu Amalfija, Lyon, Rim, Milano, regiju Champagne, Madrid i Normandiju. Istarski je poluotok predstavljen kao nova enogastronomska zvijezda Europe, a autore su osvojila jednostavna jela pripremljena od svježih morskih plodova i ribe, fuži, tartufi, ali i istarski pršut, tradicionalna supa od crnog vina i maneštra…