Uzvanici sa svečene sjednice Hrvatskog sabora jednoglasni su u ocjeni da je hrvatski put u Europsku uniju bio dug i težak, ali se sada kao potpuno spremna zemlja i politički vraća u zajednicu kojoj je uvijek pripadala i koja će joj omogućiti da bude bolja i naprednija te joj donijeti stabilnost i sigurnost.

Za nekadašnjeg predsjednika Sabora Vladimira Šeksa ulazak Hrvatske u EU, "finale je jedne duge plovidbe Hrvatske i hrvatskoga naroda na putu u mirnu luku".

Šeks drži da se sada "zokružio jedan veličanstveni luk u kojem je Hrvatska ostvarila svoje strateške interese nakon što je devedesetih razriješila svoj položaj u bivšoj Jugoslaviji i nakon što je poslije toga izborila samostalnost, neovisnost i postala članica svih relevantnih svjetskih organizacija". Hrvatska sada ulaskom u EU zaokružuje svoj povijesni ciklus i vraća se u političkom smislu u europsku zajednicu naroda i država iz koje je prije sedamdesetak godina nasilno otrgnuta", rekao je Šeks i dodao kako je to "sretan kraj jedne teške, ali ponosne plovidbe".

"Željeli smo ostvariti smo tri cilja kad smo se borili devedesetih: htjeli smo slobodnu Hrvatsku i da budemo u euroatlantskim integracijama, u NATO-u i Europskoj uniji", rekao je Predrag Fred Matić, ministar branitelja.

"Imamo slobodnu Hrvatsku, prije pet godina ušli smo u NATO, a konačno ulazimo i u Europsku uniju", rekao je i dodao kako "sad ide nadgranja". "Ulazak u elitno društvo, u društvo boljih od sebe, potaknut će nas da i mi postanemo bolji i napredniji, jer i to je bio cilj hrvatskih branitelja, da Hrvatska bude slobodna i pravna država, zemlja blagostanja svih građana", kazao je.

Zastupnik HDZ-a Miroslav Tuđman, podsjetio je na "ono što je rečeno 30. svibnja 1990.: Hrvatska je oduvijek bila i jest Europa, nikad nije bila zapadni Balkan nego je bila zapadno od Balkana".

"Već je 1990. Hrvatska bila prva od tranzicijskih zemalja koja je tražila i predlagala da se primi u Europsku zajednicu. Taj je put potrajao puno duže, ne samo zbog problema koje je imala Hrvatska, nego i zbog problema unutar Europske unije", kazao je sin prvog hrvatskog predsjednika. "Dobro je što se odnos prema EU-u sveo u realne okvire, sad smo svjesni da ondje ne teče med i mlijeko. Nogometnim rječnikom, ušli smo u najvišu ligu. Prema tome, bit ćemo izloženi oštroj utakmici, ali vjerujem da možemo uspjeti", zaključio je Tuđman.

"Dugo je trajalo, na tom smo putu ostvarili vrlo visoke standarde koje će i druge zemlje koje tek ulaze u EU morati postići", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"To znači da ulazimo kvalitetno pripremljeni u EU, ali 1. srpnja je novi radni dan, ništa se neće bitno promijeniti, Hrvatska i dalje ostaje sa svojim problemima, sa svime onim što nas tišti, sa svim reformama koje trebamo obaviti, a ono što nam EU donosi jest stabilnost, pravni okvir u kojem ćemo se kretati", rekao je.

Hrvatska će dobiti i financijsku pomoć, dodao je, "iz fondova EU-a, ali ta pomoć neće biti na lijepe oči i te sredstva iz tih fondova morat ćemo zrelo objasniti, zašto ih trebamo, morat ćemo imati projekte". Po Mrsićevim riječima, EU "će u Hrvatskoj podići i standarde organizacije i uređenja države".

Hrvatski europarlamentarac iz HDZ-a Andrej Plenković prisjetio se se u razgovoru s dosadašnjim šefom EU-ove Delegacije u Hrvatskoj Paulom Vandorenom prvoga saziva Sabora iz početka devedesetih. "Baš sam g. Vandorenu pokazivao sliku u ovome salonu, sliku prvoga demokratski konstituiranoga hrvatskog Sabora 30. svibnja 1990., koji se danas slavi kao Dan Hrvatskoga sabora. Od toga govora predsjednika Tuđmana koji je tada rekao da se treba pridružiti tadašnjoj Europskoj zajednici i europejizirati Hrvatsku, do danas su prošle 23 godine i mnoge su vlade, mnogi ljudi, mnogi stručnjaci, političke stranke i udruge, te mediji i akademska zajednica dali svoj veliki doprinos da ostvarimo taj veliki strateški cilj", rekao je.

Ulaskom u EU, rekao je, "zaokružujemo tranziciju koja je bila jako duga, imala je svojih i dobrih i loših strana. Otvaramo novu stranicu hrvatske povijesti s velikom odgovornošću spram izazova koji su pred nama, prije svega gospodarskoga i socijalnoga karaktera", rekao je.

"Očekujem da onako kako "danas mladi ljudi doživljavaju Hrvatsku kao notornu činjenicu, da će tako za nekoliko godina doživljavati Hrvatsku kao članicu EU-a kao nešto sasvim normalno i prirodno, a mi malo iskusniji znamo da je na tom putu trebalo jako puno truda".

Guverner narodne banke Boris Vujčić drži kako Hrvatskoj ulazak u Europu, "kamo oduvijek i pripada, ekonomski otvara nove mogućnosti za investicije, za angažiranje sredstava koja su na raspolaganju, a o nama sad ovisi na koji ćemo način iskoristiti šanse".

Dvije su šanse, rekao je, "da se pozicioniramo kao atraktivna zemlja za ulaganje i poslovanje i da budemo efikasni u privlačenju fondova EU-a", rekao je. "U oba nam slučaja koristi što možemo učiti iz iskustava drugih iz zadnjih dvaju valova proširenja. Ta recentna iskustva jasno nam pokazuju što funkcionira, a što ne", kazao je Vujčić.