Uoči formalnog ulaska u Europsku uniju, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prihvatila je novu strategiju za Hrvatsku. Premda u Europu ulazi nakon godina sveobuhvatnih priprema pred domaćom ekonomijom još je puno posla.

Strategija EBRD-a se stoga koncentrira na tri ključna područja u razdoblju od 2013. do 2016. da bi se maksimalno iskoristilo članstvo. U prvom redu to je ublažavanje udara krize i ponovna uspostava održivog rasta, potom iskorištavanje strukturnih fondova te restrukturiranje javnih tvrtki.Secirajući domaće gospodarstvo, u EBRD-u smatraju da u kratkom roku većih šansi za rast nema jer ono ovisi o eurozoni koja se i sama bori s rastom. Slika u srednjem roku ipak je nešto drugačija, vjetar u leđa gospodarstvu dat će ulazak u članstvo i dugoočekivane reforme administracije i tržišta rada. Takvom scenariju, međutim, prijete brojni rizici, prije svega činjenica da smo malo, otvoreno i visokozaduženo gospodarstvo koje ovisi potresima u regiji.

Najprije osigurati rast
Ocjena EBRD-a jest da je u nekim područjima ekonomija vrlo napredna, poput financijskog sektora, a napredak je posljednjih godina primjetan i u području infrastrukture. Isto ne vrijedi, međutim, za ulogu države u gospodarstvu koja je i dalje osjetno veća nego u drugim tranzicijskim zemljama. Reforme nedostaju kod državne uprave, fleksibilnosti tržišta rada te zemljišnim i vlasničkim knjigama. Bolna točka ostaje konkurentnost o čemu jednoglasno govore sva istraživanja domaće poslovne klime. "Iako su reforme znatno napredovale u brojnim područjima od sredine 1990-ih, pred ekonomijom je i dalje niz fundamentalnih izazova za restrukturiranje, bilo u javnom sektoru koji je velik i neučinkovit, kao i privatnom", obrazlaže europska razvojna banka.Kao jednoj krizom najjače pogođenih zemalja, osiguravanje rasta je prvi korak. U okviru novog zajedničkog plana za srednju i jugoistočnu Europu, financiranje EBRD-a će se fokusirati na dugoročne investicije i potrebni obrtni kapital za operativno i financijsko restrukturiranje. Potpora korporativno sektoru bit će dostupna stranim i domaćim ulagačima te manjim poduzetnicima putem banaka.

'Štekali' i drugi
Drugi stup strategije fokusiran je na strukturne fondove u kojima je Hrvatskoj do 2020. na raspolaganju 11,2 milijarde eura. Povlačenje tog novca ovisi o administrativnim kapacitetima u čemu su 'štekale' sve nove članice. Iskustva pokazuju da nije lako ni privatnim kompanijama u borbi sa snažnom konkurencijom s jedinstvenog tržišta pa EBRD namjerava pružiti potporu upravo na ta dva područja. I na kraju, no ne manje važno, u EBRD-u ocjenjuju da je jedan od razloga stagnacije odlaganje restrukturiranja velikih državnih tvrtki. Vlada je napravila prve korake kod HŽ-a,no pridruživanje EU dodatno naglašava važnost tih reformi pa će EBRD surađivati s Vladom na ubrzavanju reformi u infrastrukturnim tvrtkama. Upravo bi napredak u njihovom restrukturiranju trebao osnažiti rast, smatra banka.Dosad je EBRD u Hrvatskoj financirao oko 150 projekata ukupne vrijednosti 2,75 milijardi eura u proizvodnji, trgovini, poljoprivredi te energetskom i financijskom sektoru. Samo ove godine plan banke je uložiti oko 230 milijuna eura. 

Ključne preporuke

1. Ublažavanje utjecaja krize i uspostavljanje održivog rasta
2. Iskorištavanje ulaska u EU za jačanje tranzicije
3. Restrukturiranje i komercijalizacija javnih tvrtki