Gotovo tri četvrtine potrebe za sezonskim poslovima odradi se preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a procjene govore da na sve ostale tvrtke iz sektora posredovanja u zapošljavanju odlazi manje od 30 posto.Kako pojašnjava Saša Jurković, direkor portala posao.hr, tvrtke koje kod njih oglašavaju poslove većinom se nalaze u djelatnosti turizma i ugostiteljstva.
Radi se o poslovima koji su uglavnom vezani uz turističku sezonu u ljetnim mjesecima."Što se tiče drugih djelatnosti i sezonskog zapošljavanja, radna mjesta se popunjavaju većinom s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od takvih poslova najčešći su poslovi branja grožđa, jagoda, maslina i sl.", kaže Jurković. Isto tako, dio sezonskih radnika nalazi posao i u inozemstvu. U ovoj tvrtki za posredovanje u zapošljavanju navode da naši radnici odlaze većinom u ugostiteljske djelatnosti u Austriju, Italiju, Švicarsku. Dodaju da su, prema njihovom iskustvu, hrvatski radnici vani cijenjeni zbog radnih navika i poznavanja jezika. Znanje stranog jezika je preduvjet za gotovo svaki posao u hrvatskom turizmu."Što se tiče zahtjeva poslodavaca, u turizmu se traže ljudi koji poznaju minimalno jedan jezik, u slučaju nekvalificirane radne snage, pa sve do tri strana jezika za poslove koji su u direktnim kontaktima sa gostima", kaže Jurković. Iako nema potpune podatke, temeljem svojeg uzorka procjenjuje da je ove godine manja potreba za sezonskim radnicima u hrvatskom turizmu nego što je to bio slučaj lani.
824konobara
lani se tražilo preko portala posao.hr
U ovoj tvrtki navode usporedbu za šest najtraženijih zanimanja na njihovom portalu za prošlu i ovu godinu prema kojoj je vidljivo da se lani tražilo znatno više sezonaca. Tako je u razdoblju od veljače do lipnja 2012. godine bilo istaknuto 824 oglasa za konobara, odnosno konobaricu, dok se u ovogodišnjem razdoblju to smanjilo na 521 oglas. Lani je bilo oglašeno 411 slobodnih sezonskih radnih mjesta za kuhara, a tijekom 2013. godine svega 527 oglasa. Preko portala posao.hr tražilo se i manje prodavačica, 233 u odnosu na 281 njih u prvoj polovici prošle godine. Slična situacija je i s frizerima/frizerkama za koje je sada bilo oglašeno 96 radnih mjesta, a u 2012. godini 150. Broj oglasa za sezonskim čistačicama se gotovo prepolovio, umjesto 124 njih u prošlogodišnjem razdoblju, sada se tražilo svega 68 zaposlenica. Bolja situacija nije ni sa sobaricama za koje je bilo 41 radno mjesto, a u odnosu na 74 u 2012. godini.Iz konkrentske tvrtke za posredovanje u zapošljavanju, portala MojPosao, dolazi analiza njihova iskustva sa zapošljavanjem u inozemstvu. Polovica oglasa za inozemstvo u toj agenciji odnosila se na zemlje Europske Unije (49 posto) i to najvećim dijelom za Njemačku i Austriju. Izvan Europske unije najviše je oglasa bilo za Ujedinjene Arapske Emirate. Najtraženija zanimanja u inozemstvu u 2012. bila su: hotelsko osoblje, programeri i vozači.
150frizera
tražilo se za sezonsko zapošljavanje preko internetskog portala posao.hr
S obzirom na vrstu zaposlenja, u 69% oglasa tražili su se djelatnici za stalni radni odnos, dok se 47 oglasa odnosilo na sezonce. Honorarni djelatnici bili su traženi u svega tri posto oglasa za inozemstvo. Podsjeća se da je za zaposlenje u inozemstvu potrebno napredno poznavanje engleskog jezika. U gotovo polovici oglasa (48%) tražilo se relevantno radno iskustvo, pri čemu se prosječno tražilo četiri godine i devet mjeseci iskustva što je za dvije godine više nego što poslodavci obično traže.Za zaposlenje u inozemstvu, u polovici oglasa (50%) uvjet je bila visoka stručna sprema. Kandidate s višom stručnom spremom tražilo se u 21% oglasa, a sa srednjom u 20 posto oglasa. Stručna sprema nije bitna u 27% oglasa s lokacijom rada u inozemstvu. Što se tiče poznavanja stranih jezika, u čak 73% oglasa tražilo se poznavanje nekog stranog jezika. Od oglasa u kojima se tražilo poznavanje stranog jezika, u 59% tražilo se napredno poznavanje engleskog jezika, a u još 19% tražilo se profesionalno znanje engleskog jezika. Napredno poznavanje njemačkog tražilo u 25% oglasa, a osnovno poznavanje u šest posto.
Oglasnici
Sivi dio bez podataka
Dio sezonskih ili jednokratnih poslova, posebice onih jednostavnih i bez potrebnih kvalifikacija, potražuje se i putem raznih oglasnika, posebice onih internetu. Kako se radi o širokom spektru ponude, a i neautoriziranim davateljima konkretnog oglasa, teško je napraviti neku konkretniju analizu kretanja tržišta i usporedbu s prošlom godinom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.tvoj komentar da smo mala i zanemarlljiva zemlja ima smisla, no upravo je to ilustrativno vezano za ono o čemu govorim – činjenica da tako velike ekonomije i zemlje poput v. britanije i njemačke planiraju uvođenje ograničenja zapošljavanja za tako malu zemlju poput hrvatske dovoljno govori za sebe, jedva da je potreban dodatni komentar.
Ovako, ovo ti ima i politicki element…za UK ti je razlog ovaj. Prijasnja Brownova vlada je racunala da ce doci do 100ak tisuca ljudi iz I Europe, a na kraju je ta brojka bila skoro 1 000 000, i zemlja ih je sve progutala. Cak i za veliku zemlju, to je ipak pritisak… te zabrane prijece “poplavu” bez kontrole(ovaj dio razumijem). Britanija ne bi stavila nikakav limit na nas da nije bilo toga prije, sto ej stvar principa.
Njemacka pak ima cudnu situaciju(najjace trziste rada mozda na svijetu), radnika fali u svim sektorima, stavlja se limit za nize kvalifikacije, iako s druge strane imamo ljetne programe/organizirano preko burze za sve od branja, pa do medicinarki, baustelaca… na neki nacin mi ovo nema smisla onda.
No, neke zemlje uopce nece staviti limite.
Imaj na umu da kad radis 12mj, onda vise nemas nikakav limit. Stoga za npr Njemacku bez problema i mnogi nizih kvalifikacija mogu dobiti posao i ostati raditi.
Neznam da li ovo ljudi znaju, ali mi sada imamo pristup i stranim burzama/benefitima. Moze se registrirati, a nakon kratkog rada i dobiti iste. Sada tu nastaje jedan apsurd…ugodnije vam je na tim benefitima nego ovdje raditi 🙂
moje znanje o navedenim pitanjima ograničeno je na konkretne primjere koje znam.
isto tako znam da je većina civiliziranih zemalja koje vjeruju u ekonomiju znanja sklona primiti vrhunske znanstvenike kao i diplomce globalno renomiranih sveučilišta.
daljnja uspješna linija je linija stipendiranja i međunarodnih edukacijskih programa, gdje se stvari baziraju na racionalnoj selekciji potencijala od što ranije mladosti, koja nije daleko od srednjovjekovne turske koncepcije janjičara.
kad dođemo do slobodne konkurencije na otvorenom, “standardnom” tržištu, priča je sasvim drukčija.
tvoj komentar da smo mala i zanemarlljiva zemlja ima smisla, no upravo je to ilustrativno vezano za ono o čemu govorim – činjenica da tako velike ekonomije i zemlje poput v. britanije i njemačke planiraju uvođenje ograničenja zapošljavanja za tako malu zemlju poput hrvatske dovoljno govori za sebe, jedva da je potreban dodatni komentar.
no nijemci, švicarci i austrijanci tvrdo sprječavaju konkurenciju u visokostručnim poslovima i dopuštaju samo najniže, čime umjetno obaraju cijenu jednih a umjetno održavaju cijenu drugih poslova, a javno na sva usta hvale tržišnu ekonomiju.
Za Svicarsku ovo definitivno nije tocno. Upravo obrnuto, Svicarska je jako otvorena za visokostrucni kadar. Vjerojatno najotvorenija na svijetu. Pogledaj sastav profesorskog kadra na ETH i EPFL. Svaka profesorska pozicija ide na globalni natjecaj i svicarci nemaju nikakve prednosti.
Stranci cine vecinu manegamenta njihovih tvrtki.
[/quote]
Preko 20% ljudi u Svici su stranci, i novi stalno dolaze… tako da si u pravu.
Isto mogu reci za UK, u Cityu su u nekim institucijama skoro svi stranci. Tako da ono gore ne stoji…
Barijere kretanju radnika su katkad i politicke prirode, zapravo tu ima vise faktora… mi tesko da smo za koga cimbenik, tako smo mala zemlja.
Uostalom, 1/3 visokoobrazovanih, najvise u cijeloj Europi, se iselilo/iseljava iz Hrvatske… tako da se nas nitko ne boji.
Takoder, nitko nista ne iskoristava… tvoj izbor je iseljenje. To sto su nasi pokrali nasu vlastitu drzavu, i doktoranti moraju volontirati za 1600kn, nije tudi problem. Ja sam sam odlucio iseliti, i trazim bolje za sebe, kao i svi drugi.
Kako bilo da bilo, stvarno je zalosno da i na minimalcu(pa i socijali) u UK bi mogao zivjeti puno bolej nego tu da radim najvisi stupanj posla. To govori o tome kakvo je stanje ovdje, a ono je kriticno.
no nijemci, švicarci i austrijanci tvrdo sprječavaju konkurenciju u visokostručnim poslovima i dopuštaju samo najniže, čime umjetno obaraju cijenu jednih a umjetno održavaju cijenu drugih poslova, a javno na sva usta hvale tržišnu ekonomiju.
Za Svicarsku ovo definitivno nije tocno. Upravo obrnuto, Svicarska je jako otvorena za visokostrucni kadar. Vjerojatno najotvorenija na svijetu. Pogledaj sastav profesorskog kadra na ETH i EPFL. Svaka profesorska pozicija ide na globalni natjecaj i svicarci nemaju nikakve prednosti.
Stranci cine vecinu manegamenta njihovih tvrtki.
Uključite se u raspravu