Poslovanje zdravstvenih ustanova u prvom kvartalu 2013. godine ne pokazuje trend poboljšanja, dapače u odnosu na prosječni kvartal 2012. godine prisutno je  pogoršanje kako po pitanju ostvarenog financijskog rezultata tako i po pitanju povećanja ukupnih obveza.

Naime, u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine obveze zdravstvenih ustanova povećale su se u odnosu na 31. 12. 2012. godine za 89 milijuna kuna odnosno sa 6,005 milijardi na 6,094 milijarde kuna što je povećanje od 1,5 posto. Kada su u pitanju bolnice, i tu je zabilježen negativan trend odnosno povećanje obveza za 124 milijuna kuna (2,47 posto). Ukupne obveze bolnica na dan 31. 12. 2012. godine iznosile su 5,048 milijardi da bi na dan 31. 3.2013. godine iznosile  5,173 milijardi kuna. Slična je situacija i u segmentu ljekarni kod kojih su obveze u istom razdoblju porasle sa 377 milijuna na 406 milijuna odnosno za 7,71 posto. Istodobno, smanjene su obveze zavoda za javno zdravstvo,ustanova  primarne zdravstvene zaštite te poliklinika. 

Novi dugovi bez sanacije
U Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja je prikupila i obradila podatke te će uskoro izaći s prijedlozima, ističu kako to pokazuje da tekući prihodi nisu bili dovoljni za pokriće tekućih rashoda odnosno da proračuni koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje određuje ustanovama nisu dovoljni za poslovanje bez gubitaka. Ono što je posebno zabrinjavajuće, upozoravaju, jest činjenica da te novonastale obveze nisu predmet sanacije koja je najavljena iz Ministarstva financija i koja bi u konačnici trebala osigurati financijsku stabilnost zdravstvenog sustava. Ako se ovakav trend poslovanja nastavi, uz već donesene odluke Upravnog vijeća HHZZO-a kojima se smanjuju instrumenati financiranja, bolnice će do kraja godine biti u minusu oko 500 milijuna kuna.

Procijenjeni iznos gubitka, kažu u UPUZ-u, vezan je uz smanjenje koeficijenata dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS), smanjenje vrijednosti koeficijenta 1 po DTS-u, smanjenje cijena DTS-a i cijene boda u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti (SKZ). Ne treba zaboraviti, upozoravju, da će zbog toga doći i do smanjenja prihoda od dopunskog zdravstvenog osiguranja. Istovremeno, u primjeni je novi kolektivni ugovor koji utječe na povećanje rashoda za zaposlene za oko 80 milijuna kuna mjesečno. U UPUZ-u procjenjuju da će se instrumenti financiranja još dodatno smanjivati jer se HZZO mora uklopiti u državni proračun te najavljuju da će o svemu tome razgovarati i sa zdravstvenom administracijom kako bi ih upoznali sa stajalištima i prijedlozima koje je usvojilo Predsjedništvo UPUZ-a. 

Preljevanje bolničkog novca
Od 1. svibnja na snazi je i odluka o novom načinu financiranja bolnica odnosno bolnički proračun se sastoje tri stavke: stavke za bolničku zdravstvenu zaštitu, stavke za specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i stavke za hemodijalizu. Bolnički dio proračuna sastoji se od fiksnog dijela koji iznosi 90 posto proračuna i varijabilnog dijela (do deset posto). Proračun za specijalističko-konzilijarnu zaštitu (SKZ) i dijalizu  bolnicama će se plaćati temeljem fakturirane realizacije. Naime, do sada su bolnice dobivale ukupan iznos i mogle su 'prelijevati' novac iz jednog u drugi segment ovisno o potrošnji, no novi način financiranja to onemogućuje. Drugim riječima, novac namijenjen stacionarnom dijelu neće se moći prebijati s, primjerice, prebačajem ili podbačajem u SKZ-u.

U UPUZ-u upozoravaju da se pri izradi novoutvrđenih proračuna nije uzelo u obzir dosadašnje realno fakturiranje te da je neupitno da dio bolničkih ustanova fakturiranom realizacijom neće moći opravdati donesene proračune i da će stvarno ostvareni prihodi biti manji od novodonesenih proračuna. Bolnice koje će fakturirati 90 posto bolničkog dijela proračuna  dobit će 1 posto manji proračun (odnosno 99 posto planiranog proračuna), one koje će faktiruriati 80 posto dobit će 2 posto manji proračun (98 posto planiranog proračuna), a one sa 70 posto dobit će tri posto manji proračun i tako dalje. 

Struktura proračuna
U UPUZ-u upozoravaju da je za poslovanje bolnica u narednom periodu važna struktura novoutvrđenih proračuna, a uslijed odstupanja između strukturi proračuna i strukture fakturirane realizacije gotovo sve bolnice neće moći ostvariti prihod u visini novodonesenog proračuna. Smanjenje prihoda po ovoj osnovi, smatraju, dovesti će do još većeg raskoraka između kretanja tekućih prihoda i rashoda odnosno gubitaka u poslovanju i povećanja ukupnih obveza. 

HZZO

Troškovi veći od prihoda

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Ni rezultati HZZO-a nisu dobri odnosno u prvom kvartalu rashodi su im veći za gotovo 500 milijuna kuna od planiranih. Prema izračunu UPUZ-a, HZZO bi do kraja godine mogao imati 1,86 milijardi kuna dospjelih obveza prema ugovornim subjektima. Na dan 31. ožujka dospjele obveze HZZO-a za zdravstvenu zaštitu iznosile su 1,1 milijardu kuna. Od toga se najveća stavka od 745 milijuna kuna odnosi na lijekove na recept, zatim 109 milijuna kuna za ortopedska pomagala, 87 milijuna za primarnu zdravstvenu zaštitu, 79 milijuna kuna za posebno skupe lijekove, 49 milijuna kuna za specijalističko-konzilijarnu zaštitu, 45 milijuna za trasnfuzijsku medicinu te 32 milijuna kuna za transplantacije.