Nagli porast cijena zlata u posljednjih nekoliko godina – od 800 dolara po unci početkom 2009. do više od 1900 dolara u jesen 2011. – imao je sve osobine balona. A sada se, kao i svi skokovi u cijeni imovine koji nemaju veze s temeljnim odnosima ponude i potražnje, zlatni balon ispuhuje. Na vrhuncu zlatne groznice paranoični su ulagači i drugi koji se zauzimaju za politički program utemeljen na strahu vrlo rado predviđali da će u samo nekoliko godina cijene zlata sa 2000 dolara narasti na 3000, pa čak i 5000. No, otad se cijene uglavnom kreću nadolje. U travnju se unca zlata prodavala za gotovo 1300 dolara, a cijena se i dalje drži ispod 1400 dolara, što je pad od gotovo 30 posto u odnosu na vrhunac zabilježen 2011. godine. Puno je razloga zašto je balon puknuo i zašto će se cijene zlata do 2015. godine vrlo vjerojatno spuštati na 1000 dolara.  

Rasprodaja državnih zaliha
Prvi je razlog taj što cijene zlata naglo rastu tijekom razdoblja u kojima svjetsko gospodarstvo ugrožavaju ozbiljni gospodarski, financijski i geopolitički rizici. Tijekom globalne financijske krize neki su ulagači sumnjali čak i u sigurnost bankovnih depozita i vladinih obveznica. Ako strahujete od financijskog smaka svijeta, stvarno je metaforički došlo vrijeme da bunkere opremite oružjem, streljivom, hranom u konzervama i zlatnim polugama. No, čak i u tako teškom scenariju moguće je da je zlato loše ulaganje. Štoviše, na vrhuncu svjetske financijske krize 2008. i 2009. cijene zlata nekoliko su puta drastično pale. U krajnjoj kreditnoj krizi kupnja zlata uz polugu dovodi do prisilne prodaje jer svaka korekcija cijena izaziva naplatu burzovne jamčevine. Zbog toga zlato zna biti vrlo kolebljivo i na vrhuncu krize kretati se i gore i dolje. Drugi je razlog što zlato ostvaruje najbolje rezultate kad postoji rizik od visoke inflacije jer mu raste vrijednost kao spremnika vrijednosti. No, unatoč vrlo agresivnoj monetarnoj politici mnogih središnjih banaka (krugovi "kvantitativnog olakšanja" udvostručili su ili čak utrostručili dotok svježeg novca u većini naprednih gospodarstava), globalna je inflacija zapravo niska te i dalje pada. Razlog je jednostavan: dok primarni novac raste, brzina optjecaja novca opada jer banke gomilaju likvidnost u obliku prekomjernih rezervi.

Zbog smanjenja financijske poluge u javnom i privatnom sektoru rast globalne potražnje održao se ispod tog dotoka. To znači da tvrtke imaju vrlo malu moć u formiranju cijena zbog viška kapaciteta, a radnička je moć cjenkanja niska zbog visoke stope nezaposlenosti. Štoviše, radnički sindikati i dalje slabe, a globalizacija je dovela do jeftine prozivodnje radno intenzivne robe u Kini i drugim mladim tržištima, što je smanjilo plaće i izglede neobrazovanih radnika na tržištima naprednih gospodarstava. Uz neznantnu inflaciju plaća, visoka inflacija dobara vrlo je izgledna. Ako ništa drugo, inflacija na globalnoj razini trenutačno dodatno pada jer se cijene robe smanjuju zbog prilagodbe slabom globalnom rastu, s time da zlato prati pad u stvarnoj i očekivanoj inflaciji. Treći je razlog taj što, za razliku od drugih oblika imovine, zlato ne donosi dobit. I dok dionice nose dividende, obveznice kupone, a privatne nekretnine najamnine, zlato igra samo na povećanje vrijednosti kapitala. I dok se globalno gospodarstvo trenutačno oporavlja, drugi oblici imovine – dionice ili čak novi val na tržištu nekretnina – nose veći povrat ulaganja. Štoviše, američke i globalne dionice daju osjetno bolje rezultate od zlata otkako je početkom 2009. cijena zlata naglo porasla. Četvrti je razlog što su cijene zlata naglo porasle nakon što su stvarne kamatne stope (nakon korekcije zbog inflacije) bile sve negativnije nakon nekoliko krugova kvantitativnog olakšanja. Vrijeme za kupnju zlata jest kad je stvarni povrat od gotovine i obveznica negativan i u padu.

No, pozitivniji stav prema SAD-u i globalnom gospodarstvu upućuje na to da će Fed i druge središnje banke vremenom napustiti program kvantitativnog olakšanja i politike nulte stope, što znači da će stvarne stope rasti, a ne padati. Peti je razlog što neki tvde da će jako zadužene zemlje ulagače otjerati prema zlatu kako vladine obveznice bude pratio sve veći rizik, no trenutačno se događa obrnuta svar. Mnoge zadužene zemlje imaju velike zalihe zlata, kojih bi se možda htjele riješiti da smanje dug. Štoviše, izvještaj u kojemu je stajalo da bi Cipar mogao prodati manji dio svojih zlatnih rezervi (vrijedan oko 400 milijuna eura) u travnju je uzrokovao pad cijena zlata od 13 posto. Države poput Italije, koja ima strahovite zalihe zlata (vrijedne oko 130 milijardi dolara), mogle bi doći u slično iskušenje te dodatno srozati cijene. Šesti je razlog taj što su neki ekstremni politički konzervativci, osobito u SAD-u, napumpavali zlato do te mjere da su na kraju postigli suprotan učinak. Tim krajnjim desničarima zlato je jedina zaštita od rizika da bi država mogla izvlastiti privatno bogatstvo. 

Pad s oporavkom
Ti fanatici smatraju da je povratak zlatnome standardu neizbježan jer će se nastaviti hiperinflacija zbog "obezvrjeđivanja" papirnatog novca koje provode središnje banke. No, s obzirom na to da nema zavjera, da inflacija pada i da se zlato ne može iskoristiti kao valuta, takvi su argumenti neodrživi. Valuta služi za tri stvari: kao sredstvo plaćanja, kao računovodstvena jedinica i kao pohrana vrijednosti. Zlato možda drži vrijednost, ali nije sredstvo plaćanja – njime ne možete platiti namirnice. Nije ni računovodstvena jedinica: cijene dobara, usluga i financijske imovine ne izražavaju se u zlatu. Zlato stoga ostaje "barbarska relikvija" Johna Maynarda Keynesa, bez intrinzične vrijednosti i uglavnom kao zaštita od nerazumna straha i panike. No, svi bi ulagači trebali imati skroman udio zlata u portfelju u svrhu zaštite od neočekivanog, ali statistički nerelevantnog rizika. Drugi oblici stvarne imovine mogu, međutim, pružiti sličnu zaštitu, a ti su rizici, unatoč tome što ih ne možemo otkloniti, danas niži nego na vrhuncu globalne financijske krize. Iako bi cijene zlata u sljedećih nekoliko godina mogle privremeno biti više, bit će jako kolebljive i padat će kako se globalno gospodarstvo bude oporavljalo. Zlatnoj groznici došao je kraj. 

© Project Syndicate, 2013.