Cijena srebra, nakon prošlotjednog pada od 6,7 posto, u ponedjeljak je započela dramatičnim padom od čak 8,6 posto u odnosu na posljendju cijenu u petak spustivši se na 20,3395 dolara za uncu što je najniža razinu od rujna 2010. godine.

Do sredine dana cijena se donekle oporavila – oko 13 sati u Londonu je iznosila 22,235  dolara za uncu ili 2,24 posto manje nego u petak, no ipak je riječ o dramatičnom padu od čak 26,4 posto manje nego na kraju prošle godine. I zlato je nastavilo s padom, osmi dan za redom, što je najdulje razdoblje u minusu od ožujka 2009. godine. Do sredine dana zlato je palo 0,42 posto na 1354 dolara za uncu, što je oko 19 posto manje od početka godine. Kao osnovni razlog pada cijene srebra spominje se usporavanje rasta potražnje u industriji kao i percepcija da u Kini pada potražnja za plemenitim metalima radi akumulacije imovine.

Na zlato također utječu i naznake da se Fed u SAD-u okreće strožoj monetarnoj politici – zlato je, naime, proteklih godina dramatično raslo, među ostalim, i jer ga ulagači tretiraju kao osiguranje protiv inflacije izazvane povećanom likvidnošću. Analitičari očekuju daljnji pad cijena, što je vidljivo i po rekordnim pozicijama hedge fondova u terminskim ugovorima, ali i po smanjenju imovine u zlatu. Tako je Soros Fund Management Georgea Sorosa u prvom kvartalu smanjio svoj udjel u SPDR Gold Trust, najvećem svjetskom fondu koji ulaže u zlato, čak 12 posto. 

Travanjski šok

U dva dana 14% pada

Cijena zlata u proteklih se dvanaest godina ušesterostručila, a rekordna je cijena zabilježena u rujnu 2011. godine kada je cijena u dnevnom trgovanju dosegla čak 1921 dolara za uncu. Od tada je cijena zlata pala čak 29 posto. Iako cijena zlata bilježi kontinuirani pad od listopada najdramatičlnije je bilo u prvoj polovici travnja kada je cijena zlata u dva dana, 12. i 15. travnja, izgubila gotovo 14 posto.