Velika većina Slovenaca smatra da će za izlazak zemlje iz krize trebati najmanje pet godina, a skeptični su prema mjerama štednje koje je predložila vlada, osobito prema povećanju poreza na dodanu vrijednost od 1. srpnja ove godine, pokazuje anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".

Samo dva posto ispitanika u anketi vodećeg slovenskog lista ocjenjuje da će "kriza ubrzo završiti", da će trajati "oko pet godina" smatra ih 46 posto, da će trajati "deset godina" 24 posto, a da će za izlazak iz krize Slovenija trebati više od deset godina – 25 posto.

Vladin paket mjera za financijsku stabilizaciju i ubrzavanje strukturnih reformi 50 posto ispitanika ocijenilo je "slabim", 36 posto "prosječnim", a samo 8 posto "dobrim". Najviše protivljenja, pokazuje telefonska anketa 400 ispitanika provedena prošlog tjedna, izaziva povećanje stope PDV-a s 1. srpnja, što je uz smanjenje plaća uz javnom sektoru glavna vladina mjera za stabilizaciju državnih financija u ovoj godini. Predviđenom povećanju PDV-a sa 20 na 22 posto, pri čemu će se i niža stopa PDV-a koja se obračunava na hranu i neke druge osnovne životne potrepštine podići sa sadašnjih 8,5 na 9,5 posto, protivi se 80 posto ispitanika, a podržava ga 18 posto. Privatizaciji 15-20 državnih poduzeća, što je premijerka Alenka Bratušek također najavila, podržava 50 posto ispitanika, a 43 posto se tome protivi.

Na najveću potporu javnosti naišla je za sada najava o racionalizaciji državne uprave, odnosno smanjenju broja općina kojih je sada više od 200. Na pitanje je li taj broj prevelik 88 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno iako mehanizam kako bi se smanjio njihov broj za sada ne postoji, a protiv otvaranja tog osjetljivog političkog pitanja u sadašnjem trenutku se izjasnio i predsjednik države Borut Pahor.

Anketa "Dela" pokazala je da su Slovenci naklonjeniji novim rezovima u javnom sektoru, ako sadašnje stabilizacijske mjere ne bi bile dovoljne, nego li uvođenju progresivnog "kriznog" poreza na sve prihode, od čega je vlada u zadnjem trenutku odustala, ali ga dalje tretira kao jednu od mogućnosti u idućoj godini ako se proračunski deficit ne bi smanjio na potrebnu razinu. Dodatno rezove u javnom sektoru podržalo bi 46 posti ispitanika, dok 32 posto smatra da bi krizni porez na sve prihode bio adekvatnije rješenje, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko "Delo".