Vlada bi idući tjedna trebala prihvatiti prijedlog zakona o obrtu, čiji je cilj stvoriti zakonodavni okvir koji će stimulativno djelovati na razvoj obrtništva i omogućiti im bolju poziciju na tržištu, istaknuo je ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras na današnjoj konferenciji za novinare.

Cilj donošenja zakona je sačuvati i razvijati obrtništvo kako bi se moglo ravnopravno nositi sa drugim gospodarskim subjektima, kazao je Maras napominjući kako se obrtnicima zakonom želi osigurati bolja pozicija na tržištu, veća sigurnost i olakšati im poslovanje.

Po novom zakonu obrtnici više ne bi trebali jamčiti svom svojom imovinom za poslovanje obrta. Naime, po važećem zakonu moguće je ovršiti cjelokupnu imovinu obrtnika, dok po prijedlogu novog zakona ovrha se ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti.

Maras je iznio podatak da je u 2012. ovrha provedena na 4.784 nekretnina građana, od čega se procjenjuje da je 300 ovrha bilo na nekretninama obrtnika.

Za razliku od važećeg zakona koji ne dozvoljava prijenos obrta za vrijeme života obrtnika, novim zakonom se predlaže da se to može učiniti odnosno prenijeti obrt na bračnog druga i krvne srodnike prilikom odlaska obrtnika u mirovinu.

Procjenjuje se da godišnje u mirovinu ide oko 2.500 obrtnika koji će usvajanjem ovog zakona moći prenijeti obrt za trajanja života, što prije nisu mogli, kazao je Maras.

Po novom zakonu obrtnik bi nakon zatvaranja obrta ostvarivao pravo na naknadu za nezaposlene osobe, a pripadala bi mu i druga prava iz radnog odnosa, što do sada nije bio slučaj.

U razdoblju od 2008. do 2013. odjavljeno je 50 tisuća obrta čiji vlasnici u slučaju nezaposlenosti nisu imali pravo na naknadu za nezaposlene, što će se predloženim zakonom promijeniti.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Umjesto sadašnjih različitih iznosa komorskog doprinosa predlaže se jedinstvena stopa komorskog doprinosa i neposredni izbor čelnika HOK-a, koji bi jednom godišnje izvješće o radu Komore podnosio Hrvatskom saboru.

Za sezonske obrte Ministarstvo predlaže plaćanje komorskog doprinosa samo za vrijeme trajanja sezonskog obrta, a tom bi se mjerom obuhvatilo 6.200 obrtnika.

Zakonom se regulira i obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja bez ograničenja, a ta je mjera osobito usmjerena prema umirovljenicima koji imaju želju biti aktivni i osigurati dodatne prihode (do maksimalno 78.630 kuna) te smanjenju sive ekonomije.

Upitan za komentar ankete Hrvatske obrtničke komore (HOK) prema kojoj je samo jedan od deset obrtnika zadovoljan radom Ministarstva Maras je rekao kako se ne želi miješati u interne odnose HOK-a.

"Ne želim ulaziti u polemike s HOK-om, komentirati njihova istraživanja, no želim naglasiti da mi je žao što smo izgubili vrijeme, što zakon već nije donesen i što zbog tih rasprava s HOK-om sada 200 do 300 ljudi ima ovrhe na svojim kućama", kazao je Maras.

Napominje kako nije njegov posao štititi interese pojedinih ljudi u HOK-u, a kao glavne sporove s HOK-om naveo je smanjenje komorskog doprinosa i neposredni izbor čelnika HOK-a.

Maras kaže kako mu je nevjerovatno da HOK traži povlačenje zakona koji će omogućiti da ljudi nemaju ovrhu na nekretninama i da mogu ostvariti pravo na Zavodu za zapošljavnje.