EN DE

Osobna potrošnja najveći uteg BDP-u

Autor: Jadranka Dozan
29. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Ilustracija

Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni prepreke rastu.

Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni prepreke rastu. Povjerenju tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja pomogao bi sveobuhvatan paket reformi, pogotovo ako bi ga podržali Europska komisija i MMF, ističe se u kvartalnim prognozama Ekonomskog instituta. Zbog osobne potrošnje i investicija i njegovi su analitičari korigirali očekivanja na niže te za 2013. sad predviđaju pad BDP-a od 0,5% (donedavno -0,2%), a dogodine rast od skromnih 1,2%. Osobna potrošnja 2013. mogla bi pasti oko 2%, državna 1%, a za oporavak investicija valja pričekati 2014. kad se očekuje ubrzavanje globalnog rasta i jačanje oporavka u eurozoni. Dok će oporavak osobne potrošnje i 2014. prigušivati visoka nezaposlenost (iznad 20%), u EIZ-u razaznaju i ohrabrujuće signale poput zaustavljanja pada u industriji i građevinarstvu. 

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Da je nedostatak održivih izvora rasta za Hrvatsku ključni izazov potvrđuje i pad bruto dodane vrijednosti (BDV) u sektoru proizvodnje dobara (agrar,  industrija, građevinarstvo) od čak 22,9% u zadnje 4 godine. A iako je lani smanjen deficit, udjel rashoda opće države u BDP-u nije ispunio to fiskalno pravilo, drže u EIZ-u.

Ekonomska politika nije učinila dovoljno da ukloni prepreke rastu. Povjerenju tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja pomogao bi sveobuhvatan paket reformi, pogotovo ako bi ga podržali Europska komisija i MMF, ističe se u kvartalnim prognozama Ekonomskog instituta. Zbog osobne potrošnje i investicija i njegovi su analitičari korigirali očekivanja na niže te za 2013. sad predviđaju pad BDP-a od 0,5% (donedavno -0,2%), a dogodine rast od skromnih 1,2%. Osobna potrošnja 2013. mogla bi pasti oko 2%, državna 1%, a za oporavak investicija valja pričekati 2014. kad se očekuje ubrzavanje globalnog rasta i jačanje oporavka u eurozoni. Dok će oporavak osobne potrošnje i 2014. prigušivati visoka nezaposlenost (iznad 20%), u EIZ-u razaznaju i ohrabrujuće signale poput zaustavljanja pada u industriji i građevinarstvu. 

Da je nedostatak održivih izvora rasta za Hrvatsku ključni izazov potvrđuje i pad bruto dodane vrijednosti (BDV) u sektoru proizvodnje dobara (agrar,  industrija, građevinarstvo) od čak 22,9% u zadnje 4 godine. A iako je lani smanjen deficit, udjel rashoda opće države u BDP-u nije ispunio to fiskalno pravilo, drže u EIZ-u.

Autor: Jadranka Dozan
29. travanj 2013. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close