U debati treba li smanjivati državnu potrošnju ili osigurati fiskalni stimulus radi gospodarskog rasta, Athanasios Vamvakidis, nekad predstavnik MMF-a u Hrvatskoj, a danas analitičar u BofA Merrill Lynchu, smatra kako Hrvatska može investirati, ali samo uz provođenje strukturalnih reformi. 

Redizajniranje tržišta
'"Definitivno fiskalni problemi u Hrvatskoj nisu tako ozbiljni kao u perifernim zemljama eurozone, ali kako bi izbjegli da se Hrvatska nađe u takvoj situaciji treba rješavati fiskalnu neravnotežu. No, kako je ekonomija u recesiji to treba napraviti na jako pažljiv način. Fiskalna konsolidacija mora biti postupna – i mora se provesti na pravi način. Mora se temeljiti na stvarnim reformama, umjesto horizontalnim rezovima", ističe Vamakidis. "Valja provesti reforme koje će učinkovitije ciljati potrošnju, pojednostaviti administraciju, poboljšati porezni sustav i učinkovitost fiskalne politike – i na taj će se način istovremeno rješavati i pitanje proračunske neravnoteže'', kazao je Vamvakidis, s kojim semo razgovarali na konferenciji Redizajniranje globalnog i regionalnog financijskog tržišta, u organizaciji Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment. Vamvakidis ističe kako dobar plan konsolidacije zadržava dobar investicijski program, odnosno izbjegava štednju na  ulaganjima.

''Čak je moguće povećati državna ulaganja ako se potrošnja smanjuje, a nakon pristupanja EU Hrvatska može iskoristiti strukturalne fondove. Međutim, i ovdje treba biti pažljiv – ne možete graditi mostove prema nikuda. Valja izabrati prave infrastrukturne projekte kojima će se povećati potencijal rasta ekonomije.'' ''Bolje je ostaviti tržištu da odredi potencijale pojedinih sektora'', ističe Vamvakidis. Dodaje kako Hrvatska, iako je riječ no visoko euroiziranoj ekonomiji , ne bi trebala žuriti u eurozonu.''Kriza u eurozoni dobra je pouka za Hrvatsku. Sjećam se dok sam bio tu da je mnogo ljudi govorilo kako bi priključenje eurozoni riješilo sve probleme u Hrvatskoj. Sada vidimo da vas, ako ne rješavate probleme u gospodarstvu, članstvo u monetarnoj uniji ne može spasiti. Štoviše, da može biti još gore jer nemate više fleksibilnost monetarne politike. Tajming za članstvo u eurozoni trebao bi ovisiti o provedenoj reformi – bez reformi nema smisla ulaziti u eurozonu, zaključuje Vamvakidis, inače glavni devizni analitičar za Europu. 

Kretanje valuta
Zanimljivo je da je i on, kao i svi sugovornici na panel diskusiji o kretanjima deviznom i fixed income tržištima, Andrea Anselmetti (Barclays), Krešimir Marušić (Deutsche Bank) i Dinko Novoselec (Allianz ZB OMF), složili kako je njihova preporuka za švicarski franak u odnosu na euro prodaja franka.  Vamvakidis procjenjuje da će do kraja godine švicarski franak prema euru oslabiti na nešto manje od 1,25-1,27  franaka za euro, ali upozorava kako je njegova dugoročna prognoza, za slijedeće dvije do tri godine, preko 1,3 franka za euro.