Uoči Svjetskog dana obnovljivih izvora energije, koji se od 1986. godine održava svake godine 26. travnja, razgovarali smo s gospodinom Hrvojem Košćecom iz Sv. Ivana Zeline, koji će nas upoznati sa svojim iskustvom života u pasivnoj kući…

Razgovarao: Tomislav Marjanović, glavni urednik Portala croenergo.eu

Powered by portal croenergo.eu

– Gospodine Košćec, što je to pasivna gradnja?

Pasivna gradnja odnosi se na svaki kvalitetno izolirani objekt koji potrebnu toplinsku energiju za grijanje dobiva iz toplinskih dobitaka nastalih u samom objektu (toplina tijela, toplina iz kućanskih aparata, toplina koja nastaje kuhanjem…) i vanjskih prirodnih toplinskih dobitaka (sunčeva energija, geotermalna energija, energija vjetra i vode. Pasivna kuća sjedinjuje arhitekturu, kvalitetne građevinske materijale i pristupačnu tehnologiju s ciljem postizanja energetske učinkovitosti i udobnosti. Ona svojom kvalitetnom termoizolacijom i jednostavnom ventilacijom postiže nevjerojatne uštede energije, iskorištava obnovljive izvore energije.

– Koje su prednosti pasivne gradnje nad konvencionalnom, ali i niskoenergetskom gradnjom?

Pasivna kuća osigurava visoku kvalitetu stanovanja uz niske troškove održavanja. Teško je ukratko nabrojati sve prednosti pasivne kuće, no mogu izdvojiti nekoliko najvažnijih elemenata koji su nam bili glavni razlog za ovakvu odluku: Mnogo dnevnog svjetla – velika ostakljenja sa južne strane kuće osiguravaju mnogo danjeg svjetla čak i za oblačnih dana; Konstantno svjež i čist zrak – zahvaljujući sustavu kontrolirane ventilacije; Smanjena količina prašine; Nema "klasičnog" grijanja (nema radijatora, klima uređaja); Ujednačena i stabilna temperatura zraka u svim prostorijama – kod klasičnog grijanja razlika temperature stropa i poda može biti i veća od 10°C, dok u pasivnoj kući takve razlike nema ili je manja od 1°C; Iskorištavanje topline sunca; Iskorištavanje topline/hladnoće zemlje za sustav ventilacije; Minimalni toplinski gubici…

– Koliko je veći inicijalni trošak takve vrste gradnje?

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice

Inicijalno ulaganje je veće za cijenu kvalitetne stolarije sa trostrukim staklom koje je punjeno plinom, te veće cijene stiropora proporcionalno debljini. Sve ostalo je kao i kod klasične gradnje. Sustav ventilacije košta otprilike kao i instalacija klasičnog sustava grijanja.

– U kojem vremenskom okviru investitor može očekivati povrat ulaganja u pasivnu gradnju?

Na ovo pitanje je teško odgovoriti jer ne postoji referentno mjerilo. Procjenjuje se da se ulaganje isplati već u periodu od 7-10 godina. Međutim, osim mjerljivih elemenata kao što su uštede na troškovima grijanja i hlađenja, pitanje je koja je cijena svježeg i čistog zraka u vašoj kući ili stanu? Da li i kvaliteta stanovanja ulazi u povrat ulaganja kroz vaše zdravlje?

– Na koje elemente investitor u pasivnu kuću mora obratiti posebnu pažnju prilikom projektiranja i realizacije objekta?

Pasivna kuća kao što je naša, izgledom se ne razlikuje bitno od bilo koje klasične kuće. Tehnološki gledano, naša kuća je još jednostavnija od kuća sa klasičnim grijanjem. Odlučili smo se za jednostavan i jeftin model pasivne gradnje, tako da ne koristimo geotermalne pumpe ili slične uređaje. Prilikom odabira zemljišta bitno je samo da buduća kuća ima dovoljnu količinu sunca sa juga. Osim navedenog, pojednostavljeno rečeno, postoje samo tri ključne razlike: 1. Izolacija – fasada, estrih i strop sa izolacijom od stiropora debljine 20 cm; 2. Kvalitetni prozorski okviri sa trostrukim IZO staklom punjenim plinom; 3. Ventilacija – sustav izmjene zraka sa povratom (rekuperacijom) topline i podzemnim cijevnim registrom.

– U kojem vremenskom roku je moguće izgraditi pasivnu kuću to jest da li takva vrsta gradnje iziskuje dulje vrijeme gradnje u odnosu na konvencionalnu gradnju?

Vrijeme izgradnje pasivne kuće jednako je vremenu koje je potrebno za standardnu gradnju.

– Da li su naši graditelji dovoljno educirani o pasivnoj gradnji ili im je to još uvijek "znanstvena fantastika"?

Nažalost, graditelji nisu dovoljno educirani, jer i dalje se pasivna gradnja tretira kao "znanstvena fantastika". Ono što ja pokušavam naglasiti u svakoj prilici, da je pasivna gradnja čak u nekim elementima i jednostavnija od klasične. Nema tu ništa spektakularno i svaki graditelj je u stanju uz malo pažnje sagraditi pasivnu kuću.

– Kako je živjeti u pasivnoj kući?

Vrlo slično kao i u svakoj drugoj uz nekoliko bitnih koristi: Mnogo dnevnog svjetla – velika ostakljenja sa južne strane kuće osiguravaju mnogo danjeg svjetla čak i za oblačnih dana; Konstantno svjež i čist zrak; Smanjena količina prašine; Ujednačena i stabilna temperatura zraka u svim prostorijama; Ujednačena vlažnost zraka (oko 50%).

– Neki kažu da je kvaliteta zraka u pasivnoj kući puno niža nego u drugim vrstama gradnje. U kojoj je to mjeri mit, a u kojoj realnost?

Zapravo je upravo obrnuto. Kvaliteta zraka u pasivnoj kući je viša nego u drugim vrstama gradnje. Evo vam banalan primjer – Praksa nam govori da dvoje odraslih ljudi u sobi od 15-tak kvadrata, potroše kisik za otprilike 2 sata. Nakon toga nastavljaju udisati smanjenu koncentraciju kisika i vlastiti ugljični dioksid. Vrijeme je za provjetravanje, ali što ako spavate? Ventilacija u pasivnoj kući se projektira na način da osigurava cjelovitu izmjenu zraka u kući ili stanu u roku od cca 2 sata. Na taj način osigurava se konstantno svježi zrak za sve ukućane.

– I za kraj, koje pomake možemo očekivati po pitanju pasivne gradnje u Hrvatskoj u bliskoj budućnosti?

Veliko je nepovjerenje ljudi naviklih na klasično grijanje, jednako kao i njihovo nepoznavanje pasivne gradnje. Postoje očiti problemi i unutar struke koja se bavi gradnjom, te je vrlo mali broj arhitekata koji se žele prihvatiti ovakve gradnje. Moram priznati da smo prije 5 godina samo spletom sretnih okolnosti pronašli arhitekta koji nam je izašao u susret i prihvatio se projektiranja naše kuće, dok nas je nekolicina glatko odbila izjavama "da smo nešto krivo shvatili", "da to ne funkcionira", "ja vam to neću raditi" i slično.

Država nažalost vrlo slabo stimulira ovakvu gradnju. Postoje određeni projekti u okviru državnih institucija no za obične građane nema nikakvih subvencija. Također, sve te "neovisne kuće", "solarne kuće" previše su tehnološki komplicirane i nisu dovoljno razumljive velikoj većini građana. Malo tko razumije što je toplinska pumpa, a još manje njih tako nešto želi imati kod kuće. Tko zna koliko koštaju majstori?

Nasuprot tome, sva tehnologija u našoj kući može se pojednostavljeno svesti na 2 ventilatora i jedan električni grijač. Mislim da je to puno razumljivije svima i da bi država trebala puno više raditi na edukaciji građana i promociji pasivne gradnje. Preporučujem svima da prihvate koncept pasivne gradnje. Danas svi pričaju o štednji energije, međutim pasivna kuća je više od toga. U konačnici, i državi je u interesu smanjenje utroška energije. Osobno mislim da pasivna gradnja danas više nije luksuz, nego nužnost.