Od višemjesečnog viška novca realna ekonomija nije imala koristi što ilustrira stalni pad kreditiranja svih sektora osim države.
U novčanom sustavu čak je 7,5 milijardi kuna viška domaće valute koju banke drže na računima u HNB-u.
Od višemjesečnog viška novca realna ekonomija nije imala koristi što ilustrira stalni pad kreditiranja svih sektora osim države. Budući da je iznimna likvidnost srušila cijenu novca, u toj je situaciji profitirala jedino država koja se najjeftinije u povijesti zadužuje na novčanom tržištu i tako izbjegava reforme i rezanje rashoda.
U novčanom sustavu čak je 7,5 milijardi kuna viška domaće valute koju banke drže na računima u HNB-u.
Od višemjesečnog viška novca realna ekonomija nije imala koristi što ilustrira stalni pad kreditiranja svih sektora osim države. Budući da je iznimna likvidnost srušila cijenu novca, u toj je situaciji profitirala jedino država koja se najjeftinije u povijesti zadužuje na novčanom tržištu i tako izbjegava reforme i rezanje rashoda.
Dok god je tečaj bio stabilnih 7,6 kuna za euro, HNB je tolerirao pretjeranu likvidnost, no deprecijacijski pritisci su nedavno doveli do devizne intervencije i povlačenja 1,6 milijardi kuna iz opticaja. Banke uskoro neće imati ni razloga držati novac na prekonoćnim depozitima nakon što danas na snagu stupi odluka o rezanju kamatne stope sa 0,25 posto na nulu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu