Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Dovršenje ceste Zagreb – Macelj stoji 280 milijuna kuna

Autor: Mirjana Sošić
05. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Upravo ovih dana je u toku izdavanje uporabnih dozvola za novi čvor Krapina, do kojeg vodi 1,4 km novosagrađenog dijela autoceste, čvor Začretje, čvor Zabok i pruređeni dosadašnji čvor Zaprešić. U čvoru Zaprešić se do sada plaćala paušalna cestarina u visini od 11,17, 28 i 44 kune, ovisno o kategorijema vozila. Izgradnjom spomenutih čvorova, tj. kućica za naplatu cestarine, utvrđuje se zatvoreni sustav naplate cestarine na dosad sagrađenom dijelu Autoceste Zagreb – Macelj, tj. od Zaprešića do novosagrađenog čvora Krapine. Cestarina je znatno povećana i za one koji se od Zagreba voze autocestom do Krapine, cestarina će za koji dan biti 18, 28, 42 i 82 kune, ovisno o kategorijama vozila. Ono što izaziva novu “zagorsku seljačku bunu” je upravo je uspostava zatvorenog sustava naplate cestarine na novim čvorovima autoceste u Zaboku, Začretju i Krapini. Zagorci (a i svi drugi ) neće se moći više voziti besplatno po autocesti od Zaboka do Začretja i do Krapine, najvećih gospodarskih središta u Županiji, nego će tih 17,6 km morati platiti prema tablicama za cestarinu. Predviđene cestarine, ovisno o kategorijama vozila, jesu: od Zaboka do Začretja 7, 10, 15 i 30 kuna, od Začretja do Krapine 2, 4, 6 i 11 kuna i od Zaboka do Krapine 9, 14, 21 i 41 kunu. Zagorci traže ili besplatnu cestarinu ili gradnju nove usporedne ceste bez naplate. Kako bi božićni i novogodišnji praznici protekli što mirnije, Vlada je 19. 12. 2005. zadužila resorno Ministarstvo prometa da s koncesijskim drušvom Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. postigne sporazum oko privremenog popusta na cestarinu za korištenje dionice Krapina – Zabok, u iznosu od 56 posto.
O problemima s cestarinom, o austrijsko-hrvatskom koncesijskom društvu i gradnji nedostajućeg dijela Autoceste Zagreb – Macelj razgovarali smo s Aleksandrom Čaklovićem, jednim od ukupno dva člana uprave tog koncesijskog društva. Drugi je austrijski predstavnik Wolfgang Altmann. Aleksandar Čaklović imenovan je na to mjesto još 2003. godine kada je i osnovano koncesijsko društvo Autocesta Zagreb – Macelj i kada je ono bilo u stopostotnom vlasništvu države Hrvatske.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako to da je Vlada bez suglasnosti Sabora odlučila da koncesijsko društvo Autocesta Zagreb – Macelj bude 51 posto u vlasništvu austrijskog Strabaga i 49 posto u vlasništvu naše države? Zar se koncesija u većinskom vlasništvu stranaca ne daje saborskom većinom?
Ne, Vlada odlučuje samostalno ako se daje koncesija u trajanju do 33 godine, a Sabor ako je trajanje koncesije iznad 33 godine. Ugovorom o koncesiji zajedničkom društvu dodjeljuje se koncesija za gradnju, financiranje, upravljanje i održavanje autoceste Zagreb – Macelj u trajanju od 28 godina. Vlada Hrvatske donijela je 27. ožujka 2003. godine odluku o osnivanju trgovačkog društva Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. i odluku o koncesiji tom domaćem društvu. Trećeg srpnja 2003. godine Vlada donosi odluku o sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju s bavarskim društvom Walter Bau AG i društvom Walter Concession Holding GmbH. Već 11. srpnja 2003. potpisani su ugovori o zajedničkom ulaganju i ugovor o koncesiji.
Poslije toga Walter Bau otišao je u stečaj. U 2004. godini potpisani su ugovori o promjeni rokova gradnje i ulasku Strabag International GmbH u društvo, zatvorena je financijska konstrukcija za nastavak gradnje i 29. srpnja 2004. počelo je teći koncesijsko razdoblje od 28 godina. Vlasništvo društva podijeljeno je u omjerima: 51 posto Pyhrn Concession Holding GmbH kojeg je u cijelosti vlasnik austrijski Strabag i 49 posto Hrvatske. Temeljna obveza koncesijskog društva je osiguranje fincijskih sredstava za gradnju bez državne garancije, gradnja, te kasnije upravljanje i održavanje tijekom razdoblja od 28 godina.

Upravo ovih dana je u toku izdavanje uporabnih dozvola za novi čvor Krapina, do kojeg vodi 1,4 km novosagrađenog dijela autoceste, čvor Začretje, čvor Zabok i pruređeni dosadašnji čvor Zaprešić. U čvoru Zaprešić se do sada plaćala paušalna cestarina u visini od 11,17, 28 i 44 kune, ovisno o kategorijema vozila. Izgradnjom spomenutih čvorova, tj. kućica za naplatu cestarine, utvrđuje se zatvoreni sustav naplate cestarine na dosad sagrađenom dijelu Autoceste Zagreb – Macelj, tj. od Zaprešića do novosagrađenog čvora Krapine. Cestarina je znatno povećana i za one koji se od Zagreba voze autocestom do Krapine, cestarina će za koji dan biti 18, 28, 42 i 82 kune, ovisno o kategorijama vozila. Ono što izaziva novu “zagorsku seljačku bunu” je upravo je uspostava zatvorenog sustava naplate cestarine na novim čvorovima autoceste u Zaboku, Začretju i Krapini. Zagorci (a i svi drugi ) neće se moći više voziti besplatno po autocesti od Zaboka do Začretja i do Krapine, najvećih gospodarskih središta u Županiji, nego će tih 17,6 km morati platiti prema tablicama za cestarinu. Predviđene cestarine, ovisno o kategorijama vozila, jesu: od Zaboka do Začretja 7, 10, 15 i 30 kuna, od Začretja do Krapine 2, 4, 6 i 11 kuna i od Zaboka do Krapine 9, 14, 21 i 41 kunu. Zagorci traže ili besplatnu cestarinu ili gradnju nove usporedne ceste bez naplate. Kako bi božićni i novogodišnji praznici protekli što mirnije, Vlada je 19. 12. 2005. zadužila resorno Ministarstvo prometa da s koncesijskim drušvom Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. postigne sporazum oko privremenog popusta na cestarinu za korištenje dionice Krapina – Zabok, u iznosu od 56 posto.
O problemima s cestarinom, o austrijsko-hrvatskom koncesijskom društvu i gradnji nedostajućeg dijela Autoceste Zagreb – Macelj razgovarali smo s Aleksandrom Čaklovićem, jednim od ukupno dva člana uprave tog koncesijskog društva. Drugi je austrijski predstavnik Wolfgang Altmann. Aleksandar Čaklović imenovan je na to mjesto još 2003. godine kada je i osnovano koncesijsko društvo Autocesta Zagreb – Macelj i kada je ono bilo u stopostotnom vlasništvu države Hrvatske.

Kako to da je Vlada bez suglasnosti Sabora odlučila da koncesijsko društvo Autocesta Zagreb – Macelj bude 51 posto u vlasništvu austrijskog Strabaga i 49 posto u vlasništvu naše države? Zar se koncesija u većinskom vlasništvu stranaca ne daje saborskom većinom?
Ne, Vlada odlučuje samostalno ako se daje koncesija u trajanju do 33 godine, a Sabor ako je trajanje koncesije iznad 33 godine. Ugovorom o koncesiji zajedničkom društvu dodjeljuje se koncesija za gradnju, financiranje, upravljanje i održavanje autoceste Zagreb – Macelj u trajanju od 28 godina. Vlada Hrvatske donijela je 27. ožujka 2003. godine odluku o osnivanju trgovačkog društva Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. i odluku o koncesiji tom domaćem društvu. Trećeg srpnja 2003. godine Vlada donosi odluku o sklapanju ugovora o zajedničkom ulaganju s bavarskim društvom Walter Bau AG i društvom Walter Concession Holding GmbH. Već 11. srpnja 2003. potpisani su ugovori o zajedničkom ulaganju i ugovor o koncesiji.
Poslije toga Walter Bau otišao je u stečaj. U 2004. godini potpisani su ugovori o promjeni rokova gradnje i ulasku Strabag International GmbH u društvo, zatvorena je financijska konstrukcija za nastavak gradnje i 29. srpnja 2004. počelo je teći koncesijsko razdoblje od 28 godina. Vlasništvo društva podijeljeno je u omjerima: 51 posto Pyhrn Concession Holding GmbH kojeg je u cijelosti vlasnik austrijski Strabag i 49 posto Hrvatske. Temeljna obveza koncesijskog društva je osiguranje fincijskih sredstava za gradnju bez državne garancije, gradnja, te kasnije upravljanje i održavanje tijekom razdoblja od 28 godina.

Ima li Pyhrn Concession holding GmbH kakvih obveza?
Obveza stranog dioničara je osigurati financijsku konstrukciju i sagraditi nedostajuće dijelove autoceste, održavati ih uz pravo naplate cestarine. Pyhrn Motorway GmbH je tu glavni izvođač radova uz obvezu povjeravanja dijela radova hrvatskim građevinarima i dobavljačima pod uvjetom da budu konkurentni cijenama. Cijena građenja nesagrađenih dionica s opremom je oko 280 milijuna eura. U radovima od domaćih izvođača sudjeluje Konstruktor-Inženjering iz Splita, Viadukt iz Zagreba, Ceste i Tehnobeton iz Varaždina koji upošljavaju i domaće, lokalne podizvođače.

Treba sagraditi još 18,3 km autoceste od Krapine do Maclja i 6,4 km poluautoceste od Jankomira do Zaprešića. To je oko 20 kilometara autoceste, što je oko 14 mil. eura po dužnom kilometru. Zar to nije najskuplji dosad kod nas sagrađen kilometar autoceste?
Ali to je i jedna od najsloženijih i najtežih dionica autoceste. Na primjer, na dijelu autoceste od Jankomira do Zaprešića gradi se most preko Save dužine 1072 metra, na dijelu od Krapine do Maclja projektirana su dva mosta, devet vijadukata i dva podvožnjaka, tri nadvožnjaka i šest tunela (ukupne dužine 3621 m), od kojih najduži tunel, Sveta tri Kralja, ima 1733 metra. Cijela dionica od Krapine do Maclja treba biti gotova do travnja 2007. godine, a dionica od Jankomira do Zaprešića do lipnja ove, 2006. godine. Radovi su ispred dogovorenih rokova. Do ljeta 2007. treba biti gotov i novi granični prijelaz u Macelju.

Na dionici od Krapine do Đurmanca dugoj 9,4 km neće biti sagrađena autocesta u cijelosti. Usred te dionice bit će sagrađen po jedan kolnički trak za dvosmjerni promet u dužini od 3,7 km. Autocesta koju će graditi koncesijsko društvo uža je od sadašnje Zagorske autoceste za ukupno dva metra. Računska brzina je također smanjena sa 130 kilometara na 100 kilometara po novom dijelu. Zašto sve to?
Radi zatvaranja financijske konstrukcije, tj. smanjenja troškova građenja na dijelu dionice na potezu od Krapine do Đurmanca, gradit će se samo jedan kolnik, kao poluautocesta u dužini od 3,7 km. A autocesta u brdskom dijelu, sukladno propisima, ima i skromnije parametre.

Lokalno stanovništvo nema alternativnu cestu jer je dio od 18 kilometara nekadašnje Zagorske magistrale pretvoren u autocestu pa su ljudi sad prisiljeni tu plaćati cestarinu. U koncesijskom ugovoru nije predviđena gradnja paralelne ceste, zar ne? Kako će se riješiti taj “zagorski čvor”?
Za sada nije u planu gradnja nove ceste između Zaboka i Krapine nego se planira gradnja dionice brze ceste od Mokrica do Bračka (Mokrice – Breznički Hum) te obnova dijela postojeće županijske ceste do Krapine. Za lokalno stanovništvo, dakle samo za stanovništvo koje tamo radi i stanuje, predviđen je popust od 56 posto na dionicama autoceste od Krapine do Zaboka. Korisnici će plaćati 44 posto određene cestarine.
Postoji i mogućnost korištenja pretplatničke Smart kartice. Ona se koristi dok se ne potroši, a pomoću nje se ostvaruje popust do blizu 30 posto. Postoje i mogu se kupiti Karte 40 (za 40 prolaza koji se moraju iskorisiti u 45 dana) i Karte 20 (za 20 prolaza koji se moraju iskoristiti u šest mjeseci). Koncesijsko društvo spremo je uvesti zatovoreni sustav naplate cestarine sredinom siječnja.

Upravljanje i održavanje Autoceste Zagreb – Macelj povjereno je društvu Trans ceste koje je u vlasništvu francuske tvrtke Trans Route. Kako to?
Takvu organizaciju poslovanja predlagali su i tražili strane banke i kreditori. Oni se žele u svemu osigurati. Ta je francuska tvrtka operator s međunarodnim iskustvom.

Strabag je preuzeo bavarski Waletr Bau, u njegovu je vlasništvu i Pyhrn Concession Holding GmbH, kod nas gradi kao glavni izvođač na dionici Macelj – Zagreb, pa i na Autocesti Split – Ploče zasad kao podizvođač. Prijeti li našim građevinarima?
Strabag je velika tvrtka u ekspanziji, sa 35.000 zaposlenih, a raste i dalje. Veoma su prodorni, bore se za tržište, bilo kroz dobivanje posla, bilo kroz ulazak u vlasništvo tvrtki.

Slovenci grade cestu tek 2012.

Cijena tog i raznog drugog međunarodnog iskustva, raznih tvrtki, kozultanata i kapitala, vrlo je visoka, u ovom slučaju još dodatnih oko 90 milijuna eura. Zašto se mi tako žurimo? Slovenci ne samo što ne daju svoje autoceste strancima u koncesiju, nego nemaju niti namjeru do daljnjega graditi svoj dio Pyhrnskog Autobahna, od Maribora preko Ptuja prema Maclju? Ali zato tu kod nas grade, ne?
Po mom saznanju, Slovenija ne planira graditi svojih 40-ak km autoceste prema Hrvatskoj i Macelju prije 2012. godine. Pyhrn Motorway uzeo je kao podizvođača i NGR, slovensku građevinsku tvrtku.

Obveze RH prema koncesijskom društvu:

izraditi glavne projekte i ishoditi građevinske dozvole za nesagrađene dionice;
dati društvu uporabne dozvole za sagrađene dionice;
dati sve dosad sagrađene dionice Autoceste Zagreb – Macelj na upravljanje i održavanje bez naknade;
otkupiti zemljište i premjestiti postojeću infrastrukturu iz koridora autoceste;
nakon gradnje obnoviti postojeći kolnik na dionici Jankomir – Zaprešić;
ukloniti kasnije uočene nedostatke na sagrađenim dionicama;
nadoknaditi povećane troškove građenja u odnosu na utvrđenu cijenu zbog promijenjenih osobina tla, u tunelima, i temelja vijadukata i mostova;
Hrvatska daje projektu financijski doprinos u koncesijskom razdoblju u visini plaćenog PDV-a na cestarinu;
Hrvatska daje i garanciju u slučaju pada prometa.
Garancijom se isključuje mogućnost da izostane povrat kredita ili bude otežano upravljanje i održavanje autoceste u slučaju smanjenog prometa.

Povećanje cestarine u 2007. godini

Autocesta Zagreb – Macelj dio je Pyhrnskog cestovnog pravca koji od Nürnberga preko Graza i Maribora vodi do Zagreba. Tim su cestovnim pravcem zemlje sjeverne i zapadne Europe povezane preko Bavarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske sa Srbijom, Grčkom i Turskom do Bliskog istoka. Dužina Pyhrnskog pravca kroz Sloveniju i RH iznosi 115,7 km, a samo kroz Hrvatsku od Zagreba do Maclja 60 km. Kroz Hrvatsku je do sada sagrađena poluautocesta Jankomir – Zaprešić 7,4 km, dionica autoceste Zaprešić – Zabok 17 km, dionica autoceste Zabok – Začretje 16, 2 km. Gradi se i do ljeta 2006. treba biti dovršen drugi krak autoceste od Jankomira do Zaprešića 6,4 km, dovršen je dio od 1,4 km kod Krapine, a sve ostalo od Krapine do Macelja, 19,3 km, treba biti dovršeno do travnja 2007. Tada će i sadašnja nova cestarina biti povećana barem još za trećinu.

Autor: Mirjana Sošić
05. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

[smiley8]

Nije nam jasno da se autocesta može prekidati i prelaziti u poluautocestu u dužini od 3,7 km. To može biti opasno po život. Možete li nam preciznije i detaljnije objasniti o ćemu se radi? Vjerujemo da će se većina problema riješiti do ljeta 2007. godine, ali nam je ipak najvažnije da se sigurno vozimo autocestom.
Hvala na objašnjenju i sve najbolje, ali za nas vozače bi sigurno bilo najbolje da se nađe dovoljno sredstava da se i tih 3,7 km izgradi u punom profilu autoceste

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close