Danas je blagdan Uskrsa, kojim se obilježava nedjelja uskrsnuća Gospodnjega, koju kršćani slave kao najveći blagdan Gospodnji.

Uskrs ili Vazam prvotno se slavio svake nedjelje, a od II. stoljeća slavio se jedanput godišnje, nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca – između 21. ožujka i 25. travnja. Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Na Uskrs se slavi spomen Kristova uskrsnuća te njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi. Obilježavanju Uskrsa prethode dani velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak sjeća Isusove posljednje večere što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se ne služe mise nego obilježava Muka Gospodanja.

Velika subota je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa taj dan uvečer Crkva počinje vazmeno bdijenje. Uz Uskrs, najvažniji kršćanski blagdan, vezani su mnogi hrvatski pučki običaji, među kojima, bojanje uskrsnih jaja (pisanice), uskrsni krijes i blagoslov jela.