Ruski predsjednik Vladimir Putin je ocijenio nepravednim i opasnim porez na bankovnu štednju koji Cipar mora uvesti u zamjenu za međunarodni paket pomoći i koji će teško pogoditi bogatije ruske štedište koji drže novac u ciparskim bankama, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik. "Putin je rekao da će ta odluka, ako se prihvati, biti nepravedna, neprofesionalna i opasna", rekao je Dmitrij Peskov, a prenijele su ruske agencije.

Stručnjaci misle da je vrijednost ruske imovine na Cipru barem 20 milijarda dolara, puno više od nekih procjena. Rusija je zato najviše zabrinuta nakon najave paketa pomoći tom sredozemnom otoku koji obuhvaća i jednokratni porez na bankovnu štednju. Međunarodni kreditori (EU i Međunarodni monetarni fond) zatražili su od Nikozije da uvede poseban porez od 6,75 posto na sve štedne uloge do 100.000 eura i 9,9 posto na one iznad toga. Mediji i analitičari ocijenili su u ponedjeljak da će ova odluka koštati ruske štediše između dvije i tri milijarde eura.

Cipar se sprema za pregovore s Rusijom o pomoći

Ciparski ministar financija Mihalis Sarris trebao bi u srijedu posjetiti Moskvu, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo financija u kontekstu previranja koja je prouzročila neočekivana najava poreza na depozite u ciparskim bankama. Iako službeni razlog posjeta ciparskog ministra Moskvi nije naveden, poznato je da je Rusija 2011. odobrila Cipru 2,5 milijardi eura financijske pomoći. Prošlog mjeseca ruski ministar financija Anton Siluanov naznačio je mogućnost dodatne financijske pomoći kroz ublažavanje uvjeta za povrat tog kredita. Cipar je od Rusije zatražio petogodišnje produljenje roka povrata tog kredita koji dospijeva na naplatu 2016. i smanjenje postojeće kamate od 4,5 posto.

Vlada u Nikoziji pregovara s Europskom unijom i Rusijom o 17 milijardi eura pomoći koje planira iskoristiti za dokapitalizaciju nesrazmjerno velikog bankovnog sektora ali i za uredno servisiranje dugova i financiranje javne potrošnje. U petak navečer ministri financija eurozone odlučili su da će Cipru odobriti 10 milijardi eura pomoći a sporazum uključuje i uvođenje poreza od deset posto na depozite u ciparskim bankama. Ujedno očekuju da će Rusija produljiti rok povrata kredita koji je odobrila vladi u Nikoziji za pet godina, do 2021., i odobriti restrukturiranje duga.

Izvor u ruskoj vladi upozorio je u ponedjeljak da Moskva još nije odlučila hoće li produljiti rok povrata odnosno ublažiti uvjete povrata kredita. Agencija Moody's objavila je prošlog tjedna da bi ruske banke i kompanije mogle izgubiti milijarde dolara ne bude li ciparska vlada mogla uredno servisirati svoje financijske obveze. U Moody'su procjenjuju da su šanse da vlada u Nikoziji neće moći servisirati svoje dugove odnosno da će nastojati na sve moguće načine smanjiti dug velike. Na kraju prošle godine kreditni plasmani ruskih banaka ciparskim poduzećima povezanim s Moskvom iznosili od 30 do 40 milijardi dolara a dodatnih 12 milijardi dolara bilo je položeno u ciparskim bankama u obliku depozita. U Moody'su procjenjuju da bi oko 19 milijardi dolara tog iznosa moglo biti izgubljeno za Rusiju.

Cipar je omiljen financijski centar za velike ruske kompanije zbog niskih poreza i blage regulative. Najveći je izvor inozemnih izravnih ulaganja u Rusiju, pri čemu je taj novac zapravo ruskog porijekla. Gubitak mogućnosti repatrijacije 19 milijardi dolara korporativnih depozita u ciparskim bankama mogao bi utjecati i na servisiranje bankovnog duga prema Rusiji, upozorio je Eugene Tarzimanov, autor Moody'sova izvješća. "Potencijalni ciparski moratorij na povrat inozemnog duga mogao bi blokirati povrat kredita Rusiji, što bi rezultiralo određenim pritiskom na kvalitetu imovine", dodao je Tarzimanov.

Reuters je u ponedjeljak citirao izjavu neimenovanog visokog izvora u ruskoj vladi koji je kazao da predloženi jednokratni porez na depozite u ciparskim bankama ne bi trebao utjecati na kapitalne tokove u samoj Rusiji. Dužnosnici su također kazali da su ruski ulagači zainteresirani za kupovinu većinskog udjela u Cyprus Popular Banku i za povećanje postojećih udjela u Bank of Cyprusu. O angažmanu ruskih ulagača, bilo privatnih bilo državnih, u dokapitalizaciji posrnulih ciparskih banaka, još se razgovara, kazao je izvor u ruskoj vladi. "Odluka još nije donesena", dodao je.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu