Dok se vodi borba oko toga tko će ugostiti predsjednika Azerbejdžana, Ilhama Alijeva, Kuća ljudskih prava postaje sve zabrinutija. Upućujemo stoga javni zahtjev da pobjednik u nadmetanju, uz dogovor o mogućoj ekonomskoj suradnji, povede i razgovor o zabrinjavajućem stanju ljudskih prava u Azerbejdžanu. Mreža kuća ljudskih prava, koje smo i mi ravnopravna članica, svaki tjedan upućuje barem jedno upozorenje međunarodnim institucijama uz pismo protesta Vladi i Predsjedniku Azerbejdžana. Gušenje slobode izražavanja, hapšenja novinara/ki i odvjetnika koji ih zastupaju, zatvaranje Kuće ljudskih prava, odbijanje da se odgovori na upite Posebnog izvjestitelja Vijeća Europe zbog zatvaranja fotografa i blogera Mehmana Huseynova, samo su neki od evidentnih pokazatelja nedemokratskog načina vladanja İlhama Alijeva i njegove stranke. Stoji ovo u prioćenju predsjednice Upravog odbora Kuće ljudskih prava Sanje Sarnavke.

Navodi se dalje kako su posljednji dokaz represivnosti režima bili protesti održani 23. i 26. siječnja u Ismayilliju i Bakuu, gdje su građani prosvjedovali protiv korupcije a policija i agenti u civilu hapsili su sudionike. U Bakuu je uhićeno 47 osoba, među njima istaknuti aktivisti za ljudska prava: Emin Milli (dobitnik Rafto nagrade), odvjetnik Malahat Nasibova, Intigam Alijev i poznat aistraživačka novinarka Khadija Ismayilova. Sve se to dogdilo dva dana nakon što je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila rezoluciju o stanju ljudskih prava u Azerbejdžanu i pozvala vlast da prestane s napadima i zlostavljanjem boraca za ljudska prava.

Uočivši da dužnosnici Azerbjedžana spremno ulažu financijska sredstva u projekte drugih država ili ih čak bespovratno poklanjaju, a zauzvrat traže zatvaranje očiju i šutnju o brojnim kršenjima ljudskih prava koja se u njihovoj državi svakodnevno događaju, ali je i Hrvatska usvojila tri ugovora o suradnji s autoritarnom Vladom Azerbejdžana (iz područja gospodarstva, energetike i znanosti), Sarnavka poručje:

– Kao građani RH ne možemo prihvatiti politike koje se temelje na zaštiti vlastitih interesa, a idu na račun teških kršenja ljudskih prava u drugim zemljama. Ovi ugovori ne smiju biti potpisani ako se jasno ne uputi kritika predsjedniku Alieyevu o neprihvatljivosti povreda ljudskih prava u Azerbejdžanu i ako se ne razvije vanjska politika prema Azerbejdžanu koja će moći dati podršku obespravljenim, zlostavljanim i zatočenim građanima Azerbejdžana. Upozoravamo stoga Vladu RH da sklapanjem međunarodnih ugovora sa zemljama koje ozbiljno krše ljudska prava daje legitimitet tim radnjama te postaje suodgovorna za međunarodne povrede ljudskih prava. Držat ćemo izuzetno sramotnim činom svako prešućivanje istine i povlađivanje dužnosnika Hrvatske predsjedniku Alijevu.