Članovi vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta ne dovode u pitanje spremnost Hrvatske za ulazak u Europsku uniju 1. srpnja ove godine, odbacuju pozive da se za Hrvatsku uvede monitoring i nakon ulaska u članstvo te pozivaju preostale zemlje članice koje još nisu ratificirale hrvatski pristupni ugovor da to učine što je prije moguće, zaključak je rasprave održane u ponedjeljak popodne u Bruxellesu.

"Htio bih naglasiti da nitko nije doveo u pitanje spremnost Hrvatske za ulazak u EU 1. srpnja ove godine", rekao je u završnoj riječi parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Libor Rouček u raspravi o prijedlogu rezolucije o Hrvatskoj o čemu će vanjskopolitički odbor glasovati u utorak. Nakon izglasavanja na odboru prijedlog se šalje na raspravu i glasovanje na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta.

Rumunjska zastupnica Monica Macovei, koja je predložila amandman u kojem traži uvođenje monitoringa i nakon ulaska Hrvaske u EU-u, ostala je usamljena u svom stajalištu. Više zastupnika je njezin prijedlog ocijenilo neprimjerenim, ističući da je Europski parlament još u prosincu 2011. godine odobrio hrvatski pristupni ugovor te da se više ne mogu otvarati već riješena pitanja.

U raspravi su sudjelovali i hrvatski promatrači u Europskom parlamentu Davor Božinović, Jozo Radoš, Tanja Vrbat i Ingrid Antičević-Marinović.

Oni su u svojim istupima istaknuli da bi uvođenje monitoringa i nakon pristupanja dovelo u pitanje cijeli pregovarački proces s Hrvatskom, koji je vođen prema novim pravilima upravo zato da bi se izbjegle pogreške koje su napravljene u pregovorima s Bugarskom i Rumunjskom, koje su u EU ušle nespremne.

Macovei je branila svoj prijedlog ističući da praćenje ispunjavanja obveza i nakon ulaska u EU-u u interesu hrvatskih građana.

"To je u interesu hrvatskih građana i na to ne bi trebalo gledati kao na kaznu", rekla je Macovei, navodeći nekoliko primjera "koji pokazuju da stvari još nisu spremne". "Jedan od primjera je da povjerenstvo za sprječavanje sukoba intreresa još nije operativno, njegovi članovi imenovani su prije desetak dana. Političkih imenovanja u ministarstvima, u nadzornim odborima državnih poduzeća sada ima više nego za prethodne vlade", rekla je rumunjska zastupnica dodajući da je potrebno još pratiti provedbu zakona o financiranju političkih stranaka i provedbu mjera za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Zastupnik njemačkog CSU-a Bernd Posselt je rekao da je Europski parlament još 1. prosinca 2011. godine dao pravno obvezujući pristanak na potpisivanje hrvatskog pristupnog ugovora i da sada ne treba otvarati pitanja koja su već riješena.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom

HDZ-ov promatrač u Europskom parlamentu Davor Božinović rekao je u svom istupu da bi uvođenje monitoringa i nakon ulaska u članstvo, dovelo u pitanje cijeli pregovarački proces s Hrvatskom, koji je vođen prema novim pravilima, s mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja.

Jozo Radoš (HNS) je rekao da je Hrvaska kroz pristupne pregovore uspjela provesti demokratsku transformaciju društva i jačanje svojih institucija. Radoš je rekao da nekima od podnesenih amandmana, poput onoga koji je podnio slovenski zastupnik Ivo Vajgl nije mjesto u rezoluciju o Hrvatskoj. Vajgl je u jednom amandmanu osudio "neke izjave i aktivnosti Katoličke crkve u Hrvatskoj koje ne poboljšavaju europske standarde i poštovanje različitih manjina", kazavši da su "neki visoki predstavnici crkve redovito služe govorom koji otvoreno poziva na netoleranciju prema LGBT osobama".

Radoš je rekao da tom amadmanu nije mjesto u rezolucije, s s njim se složio i parlamentarni izvjestitelj Libor Rouček. Rekao je da je pitanje Ljubljanske banke bilateralno pitanje koje ni na koji način ne bi trebalo imati veze s pristupnim procesom.

Tanja Vrbat (SDP) je govoreći o bilateralnim pitanjima, rekla da je Hrvatski sabor jednoglasno izglasao deklaraciju da Hrvatska neće blokirati svoje susjede na njihovu putu prema EU, jer je sama to iskusila tijekom pregovaračkog procesa. Izrazila je uvjerenje da će se ubrzo pronaći rješenje za Ljubljansku banku da će Slovenija na vrijeme ratificirati pristupni ugovor. Također je istaknula da bi s uvođenjem monitoringa nakon pristupanja "pao cijeli pregovarački koncept"

Ingrid Antičević-Marinović je u svom istupu rekla da je Hrvatska svjesna svojih zadaća u pogledu vladavine prava, borbe protiv korupcije. "To je posao koji nikad ne završava, to je naša trajna zadaća", istaknula je.

Na Roučekovo izvješće zastupnici su podnijeli ukupno 62 amandmana. Predloženi amandmani kreću se u rasponu od poziva preostalim zemljama članicama koje još nisu ratificirale pristupni ugovor da to učine što prije, preko prijedloga slovenskih zastupnika da se jače naglasi obveza Hrvatske u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja sa susjedima, do stajališta da predloženi zakon o strateškim investicijama nije u skladu s europskim standardima, osuda izjava predstavnika Katoličke crkve protiv LGBT populacije te poziva da se monitoring nastavi i nakon stupanja u EU-u.

Većinu tih amandmana izvjestitlj Rouček uspio je u dogovoru s predstavnicima svih političkih skupina sažeti u šest kompromisnih amandmana, o kojima će se članovi odbora izjasniti u utorak. U jednom od tih amandmana kaže se da "treba poticati istraživačko novinarstvo, budući da je ono od vitalnog značenja za otkrivanje korupcije i organiziranog kriminala".