Postupak predstečajne nagodbe za Dalekovod počeo je danas ispitnim ročištem za određivanje tražbina vjerovnika. Dalekovod je prvo veliko poduzeće koje započinje predstečajnu nagodbu prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a nakon današnjeg ispitnog ročišta, vjerovnike na idućem ročištu čeka rasprava o planu restrukturiranja koji je predložila Uprava Dalekovoda.

Član Uprave Dalekovoda Goran Brajdić vjerovnicima je rekao da je tvrtka upala u poteškoće zbog pada prihoda iz energetskog i građevinskog sektora, visoke zaduženosti i lošeg vođenja poslova. Dalekovod ima približno 900 vjerovnika, a današnjem ročištu pristupilo ih je oko 400.

Među vjerovnicima su banke, kartičarske kuće, dobavljači, građevinari, brokeri, sportski klubovi, novinske kuće, odvjetnički uredi, auto kuće, gostione, kompjuterske tvrtke itd, a iščitavanje njihovih imena i potraživanja potrajalo je satima.

Prema izjavi pomoćnika ministra financija Branka Šegona, koju je dao u stanci čitanja liste vjerovnika i njihovih potraživanja, Dalekovod je prijavio 1,56 milijardi kuna dugovanja, a s vanbilančnim zapisima i garancijama koje mogu biti aktivirane dug se može popeti na 2,34 milijarde kuna. Dalekovod najviše duguje bankama – 894 milijuna kuna, dok su dugovi državi relativno mali i kreću se oko 21 milijuna kuna, kaže Šegon.

Dodaje da je za Vladu i Ministarstvo financija Dalekovod jedan od najvažnijih slučajeva, budući da je riječ o izvoznom poduzeću sa 760 zaposlenih u matici te 1.700 ukupno u matici i povezanim društvima. "Stoga je bitno da predstečajna nagodba uspije te da se tri kategorije vjerovnika usuglase, a to su banke i financijske institucije, država i jedinice lokalne samouprave te ostali", kaže Šegon.

Prema njegovim riječima, dosad je stiglo 3.100 zahtjeva za predstečajnu nagodbu, od čega 356 s dugovima većim od 10 milijuna kuna. Pored tvrtki s manjim dugovanjima za koje je također bitno da budu spašene, Ministarstvo financija smatra da je posebno važno spašavati tvrtke s više od 10 milijuna kuna duga jer je u njima većina zaposlenih.

U toj skupini tvrtki prijavljeno je oko 30 milijardi kuna potraživanja od čega se približno 10 milijardi kuna odnosi na blokade pa se predstečajnim nagodbama nelikvidnost može smanjiti za taj iznos, kaže Šegon.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost