Nasuprot burnom početku prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu, ovaj je započeo prilično mirno. Osvrćući se na prošlotjedna zbivanja dio bankara “dizanje nervoze” na tržištu pripisuje ponajprije središnjoj banci, no istodobno je HNB najvećim bankama spočitnuo “doprinos” toj nervozi. Pojačanu volatilnost tečaja nakratko je podržala HNB-ova objava otkazivanja prošlotjedne repo aukcije, s tim da je jenjala nakon istog dana upriličene devizne intervencije, prve nakon dugo vremena u kojoj je HNB bankama prodavao eure. Ukratko, tržišni je tečaj najprije porastao do 7,46 kuna za euro, a u istom je danu potom pao do 7,40 te se ponovno oporavio prema 7,43. Nakon devizne intervencije posve se primirio i do kraja tjedna držao se raspona 7,42-7,44. Takav tijek posljedica je, dakle, dvaju poteza središnje banke (devizne intervencije i izostanka repo aukcije uz povrat kuna po posudbama od prethodnog tjedna) čiji je efekt bilo povlačenje oko 3,5 milijardi kuna.

Porast kamata
Osim za tečaj stabilizirajućeg djelovanja smanjenja kunske likvidnosti u uvjetima solidne potražnje za devizama, povlačenje tolikog iznosa kuna potaknulo je i porast kamata na kunu, posebice u segmentu prekonoćnih pozajmica. Ipak, ni jedna banka nije posegnula za lombardnim kreditom HNB-a, kao ni unutardnevnom pozajmicom, a ovaj tjedan većina ih očekuje stabilizaciju kamata na novčanom (kunskom) tržištu. U većini banaka predviđaju i da će se uspostavljena ravnoteža na deviznom tržištu protegnuti i na ovaj tjedan. Tako u Raiffeisen banci računaju da će zbog trenutnih pozicija tržišnih sudionika razdoblje izraženije potražnje za devizama potrajati, ali ističu i kako smanjena kunska likvidnost u uvjetima povećane potražnje za kunama slijedom održavanja obvezne pričuve smanjuje pritiske na slabljenje kune. Stoga na tjednoj razini ne očekuju značajnije pomake tečaja. I u Hypo Alpe-Adria banci drže kako bi nedostatak kuna u sustavu trebao otupiti pritiske na rast tečaja, a tome pridonose i “suzdržanost investitora u kupovini eura zbog straha od nove intervencije HNB-a te neizvjesnost oko održavanja repo aukcije”. Rezultantu svega u Hypu vide u rasponu 7,41-7,45 kuna za euro, a približno isti okvir ovotjednog trgovanja predviđaju i u Splitskoj banci. Analitičari Privredne banke drže da će kretanje tečaja “opet najviše ovisiti o obrnutoj repo aukciji, a rast kamatnih stopa na kunu mogao bi smanjiti tečaj do razine 7,40”. Potražnja kompanija, kažu, nije dovoljna da podigne tečaj iznad 7,45 gdje bi se očekivala nova intervencija HNB-a. Općenito, banke još uvijek računaju utjecaj mjera HNB-a te planiraju daljnje akcije, upozoravaju pebezeovci.

Dvosmjerni utjecaji
U mjesečnim prognozama bankari već neko vrijeme najčešće potcrtavaju kolebljivost tečaja. U Zagrebačkoj banci to objašnjavaju očekivanjem “obilja za tečaj suprotstavljenih faktora”, od novih mjera HNB-a i korporativne potražnje za devizama do novih obveznica, preuzimanja Plive i dokapitalizacije banaka. Na utjecaj novih državnih obveznica, daljnjih poteza HNB-a i Plive pozivaju se i u RBA-u te PBZ-u, pri čemu analitičari Privredne banke tipuju na tečaj u rasponu 7,40–7,45. Uz već spomenuto, u Splitskoj banci ističu kako bi u roku mjesec dana na tečaj mogle utjecati i nove informacije vezane uz nastavak privatizacije Ine, a prevagu daju blagom jačanju kune. Nasuprot tome, u Hypu očito računaju da bi faktori koji ne pogoduju jačanju kune trebali biti nešto izraženiji. Osim povrata klupskog kredita od 130 milijuna eura te povećana uvoza nafte slijedom korekcije cijena na svjetskom tržištu idućih tjedana, kažu, jačanju kune ne ide u prilog ni deprecijacija istočnoeuropske imovine, posebice izdavatelja kod kojih prevladava dvojni deficit.