Najveći podrum za proizvodnju šljivovice na Balkanu prestao je raditi, a razlog tomu je što je tvrtka Navip u sastavu koje je poslovao otišla u stečaj, pa su svi radnici dobili otkaze. Time je prekinut izvoz srpske šljivovice, koja je imala dobar plasman na inozemnom tržištu na kome je lani plasirano sto tisuća boca.

Podrum ima kapacitet za godišnju produkciju 1,5 milijuna litara rakije, što je dovoljno da se napuni kompozicija od 150 vagona. Po tome i kvalitetu podrum, lociran u selu Crkvencu se isticao na Balkanu. U njemu se „slivala“ rakija iz gotovo svih zemljoradničkih zadruga, kao i šljive od kojih se rakija proizvodila u samom podrumu.

Iako je ta količina deset puta manja od izvoza prije nego su Srbiji uvedene sankcije, izvoz od sto tisuća litara predstavljao je najavu ponovnog osvajanja inozemnog tržišta. Proizvodnja podruma zaustavljena u fazi njegova punog oporavka. Prema  riječima Miroljuba Spasojevića, upravnika podruma, proizvodnja šljivovice trebala bi biti briga države, jer je ta rakija najpoznatiji srpski brend. Zbog toga će vladi biti upućen zahtjev da podrum ne dijeli sudbinu „Navipa“, jer je njegova proizvodnja bila rentabilna. Podrum ima tradiciju dugu 83 godine, jer je proizvodnja u njemu počela još 1929. godine, a nastao je kao državni projekt.

U posljednjih 40 godina izvezeno je više od pet milijuna boca rakije s prepoznatljivom ambalažom. SAD, Kanada, Australija i većina europskih zemalja predstavljale su glavno izvozno tržište. Srpska šljivovica prodavala se ukupno u 30 zemalja među kojima su se nalazile i udaljene države poput Indije, Filipina i Brazila. Zlatno dobra podruma predstavlja razdoblje od 1980. do 1990. godine kada je na inozemno tržište plasirano 1,650 milijuna boca.