Na križanju Savske ceste i Ljubljanske avenije u Zagrebu niknut će neboder za pretežito poslovnu namjenu koji će imati maksimalno 17 katova, određeno je programom za urbanistički plan uređenja koje je verificirao Zavod za prostorno uređenje i zagrebačko Poglavarstvo. Plan uređenja obuhvaća ukupno 24 tisuće četvornih metara prostora između Ljubljanske i Gagarinova puta (tj. do nebodera Industrogradnje), a objekt iznad sedam katova je dopušten samo na križanju Ljubljanska-Slavonska. Uz Savsku cestu njime se predviđa maksimalno građenje sedam katova, a uz željezničku prugu maksimalno pet katova.

Nova izgradnja
Grad je uvažio molbu tvrtke “Autoservis Savska” koja se nalazi na plohi na kojoj se planira neboder da financira izradu plan uređenja, a kao izrađivač je izabran zagrebački Arhitektonski fakultet. Direktor Autoservisa Savska, Rok Štuglin u svom pismu namjere gradu obrazlaže kako moli dozvolu za financiranje kako bi se u što kraćem roku pristupilo izgradnji, ali je bio nedostupan za daljnji razgovor o projektu. Štuglin je bio na službenom putu, a u poruci preko tajnice nije ostavljao dojam kako želi razgovarati. Štuglin je inače i osnivač tvrtke Autoservis Savska čiji temeljni kapital iznosi 7,2 milijuna kuna. Izgradnja nebodera inače je dopuštena GUP-om na toj lokaciji, a u svom obrazloženju Zavod za prostorno uređenje naglašava kako cijeli prostor treba transformirati novom izgradnjom. Uz prugu, s druge strane obuhvata plana, sljedeće će godine započeti izgradnja dugo najavljivane produžene Šarengradske ulice koja će prolaziti paralelno sa Savskom koja se mora prometno rasteretiti. Neboder Savska-Ljubljanska se uklapa u prostor jer se nalazi na istoj liniji već izgrađenih Cibone, Hoto tornja, i Industrogradnje, a neboder je planiran i na križanju Savska-Vukovarska. Osim toga, na drugoj strani Savske se nalazi toranj Zagrepčanka i Vijesnik.

Visoki objekti
Izgradnja novog poslovnog tornja na križanju, uklapa se i u koncept koji je zagrebački ured za strategijsko planiranje namijenio Ljubljanskoj i Slavonskoj aveniji – nova poslovna žila kucavica grada. Južni prostor uz Ljubljansku, između Savske i ulice Hrvatskog sokola je zadnjim izmjenama GUP-a pretvoren u pretežito poslovnu zonu. Na svim križanjima je dopuštena izgradnja visokih objekata – trenutačno Tehnika gradi na križanju sa Zagrebačkom cestom, raspisan je natječaj i za križanje sa Selskom, Hypo banka preuretit će Cimos na križanju s Ulicom Hrvatskog sokola, uskoro ide natječaj za Ljubljansku-produženu Vrapčansku. Plan “križanje-visoka kuća” počeo se realizirati i uz Slavonsku izgradnjom Hypo centra na uglu s Marohonićevom, te zgrade Agrama uz ulicu Hrvatske bratske zajednice, a stručnjaci iz Zavoda za prostorno uređenje očekuju i daljnje inteziviranje visokogradnje na križanjima.

Novi most sa šest traka, prugom i podnim grijanjem
Izgled novog i dosada najvećeg zagrebačkog mosta koji bi se trebao graditi u produžetku Ulice SR Njemačke bit će određen na arhitektonskom natječaju, odlučilo je zagrebačko poglavarstvo. Prije točno godinu dana sklopljen je sporazum po kojem je Građevni fakultet, tj. njegov Zavod za mostove na čelu s Jurom Radićem, za 680 tisuća kuna trebao napraviti studiju za novi most, ali Radić ipak neće definirati njegov konačni izgled nego je napravio programske smjernice koje će biti podloga za natječaj.
Radić je predvidio most širok 36 metara, sa 6 automobilskih traka, dvije željezničke u sredini, te biciklističkim i pješačkim stazama s obje strane. Kako bi se izbjegla poledica, u most će biti ugrađeno i podno grijanje. Radni naziv mosta je Bundek, ali će to ime biti promijenjeno jer je ideja da u konačnici nosi ime pape Ivana Pavla II. “Suprotno mnogim medijskim napisima, Jure Radić i građevni fakultet su plaćeni samo da naprave program projekta mosta, a ne i sam projekt”, rekao je pročelnik za strategijsko planiranje Slavko Dakić. Uskoro bi trebao biti raspisan i natječaj za izgled mosta u produžetku Vrapčanske ulice čije osnove će također definirati Jure Radić za 650 tisuća kuna.