Unatoč otporima na koje politika i mjere štednje izazivaju u parlamentu i na ulici, pad vlade premijera Janeza Janše u ovoj godini malo je vjerojatan, ocijenilo je za ljubljansko "Delo" od srijede više slovenskih političkih analitičara.

"Više je mogućnosti da se sadašnja koalicijska vlada održi nego da padne", kazao je politički analitičar i konzultant Sebastjan Jeretič koji je vodio predizbornu kampanju Socijalnih demokrata (SD) na parlamentarnim izborima 2008. godine. Jeretič dodaje da će stvari razbistriti nakon što u ožujku svoje izborne kongrese održe dvije stranke iz sadašnje petočlane vladajuće koalicije, Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i Slovenska pučka stranka (SLS). Bez zastupnika tih sviju stranaka vlada bi naime izgubila većinu u parlamentu.

Ako na kongresu DESUS-a pobijedi sadašnji predsjednik stranke Karl Erjavec, to će značiti kontinuitet s dosadašnjom politikom, ako vodstvo preuzme sadašnji tajnik stranke i Erjavčev konkurent Ljubo Jasnič, mogućnost da se stranka povuče iz vlade bi se povećala, smatra Jeretič. Uz to, on ocjenjuje da poziciju Janšine vlade stabilizira i činjenica da se novi predsjednik države Borut Pahor zauzima za politilki kontuinuitet, pa se već ponudio za medijatora u postizanju društvenog konsunzusa oko reformi, kroz dijalog svih političkih stranaka.

Analitičar Samo Uhan s ljubljanskog Fakulteta političkih znanosti također smatra da je vjerojatnije da će vlada premijera Janeza Janše u ovoj godini opstati, makar na njen rad i politiku ima mnogo ozbiljnih kritika. "Ako bi vlada ipak pala, vjerojatnije od raspisivanja prijevremenih izbora bilo bi sastavljanje tehničke vlade", ocijenio je za vodeći slovenski dnevnik Uhan. U tom bi slučaju za rasplet političke situacije bila bitna uloga stranke Pozitivna Slovenija (PS) koja je dobila najviše zastupničkih mandata na prijevremenim izborima 2011. godine, ali nije uspjela osigurati parlamentarnu većinu i sastaviti vladu, smatra Uhan.

Povjesničar i politolog Janko Prunk tvrdi pak da će sindikati i parlamentarna opozicija jačati pritisak na vladu zbog njene "boljševističke" politike centralizacije državne imovine i kontrole banaka. To bi onda moglo dovesti do veće rekonstrukcije vlade ili formiranja "vlade nacionalnog jedinstva", a u suprotnom niti prijevremeni parlamentarni izbori ne bi bili isključeni, ocijenio je Prunk.