Veliki trgovački lanci koji od 1. siječnja moraju uvesti fiskalne blagajne uputili su u četvrtak putem Hrvatske udruge poslodavaca dopis ministru financija Slavku Liniću od kojeg traže hitne izmjene Zakona o fiskalizaciji.

Prema njihovim riječima, nemoguće ga je primijeniti a da pritom ne nastane potpuni raspad sistema. Potpisnici pisma su, kako doznajemo, Kaufland, Billa, Spar, Plodine i Mercator. Njih najviše muči prenizak iznos blagajničkog maksimuma, odnosno gotovine koja može ostati u blagajni nakon radnog dana. Također, osim što će se blagajnice svakodnevno boriti s nedostatkom keša za rad s kupcima, kupci će na izdavanje jednog računa morati čekati čak 90 sekundi. Naime, čak minutu i pol trebat će da se fiskalizira račun, odnosno da trgovac pošalje internet vezom račun na provjeru u Poreznu upravu, te da mu oni pošalju jedinstveni identifikator računa. Zakon o fiskalizaciji propisao je da blagajnički maksimum za velike trgovačke lance može iznositi 100 tisuća kuna, što je prenizak iznos za velike sustave s nekoliko desetaka blagajni. Trgovci stoga traže da se iznos poveća i prilagodi uvjetima poslovanja. Đozi Heberling, članica Uprave Plodina, potvrdila je da je njezina tvrtka potpisnik apela ministru Liniću, dodajući kako se nada da će Vlada shvatiti težinu problema koji bi mogao nastati ako se primijene odredbe Zakona.

"Plodine će imati problem na našim samoposlužnim blagajnama. Nadalje, brine nas i izračun po kojem ispada da će se, zbog velikog broja korisnika koji se priključuju na fiskalizaciju, računi čekati 90 sekundi. Čini se da server neće biti tako ažuran kako se mislilo", upozorava Heberling. Ograničavanje iznosa keša koji može ostati u blagajni nakon radnog vremena velik je problem i mjenjačnicama, čija je strukovna udruga zatražila očitovanje od Ministarstva financija, no zasad su ostali bez odgovora.U Udruzi hrvatskih mjenjača pojašnjavaju da je za nesmetan rad velikih mjenjačnica dnevno potrebno i do 14 milijuna kuna, što se za vrijeme turističke sezone penje i do 17 milijuna kuna. "To znači da veliki ovlašteni mjenjač ujutro prosječno po poslovnici mora imati oko 350 tisuća kuna, a za vrijeme turističke sezone u jačim turističkim središtima i do 900 tisuća u blagajni. Također, osim mjenjačkog poslovanja, neki ovlašteni mjenjači u suradnji s bankom obavljaju usluge platnog prometa, što dodatno povećava dnevne zalihe gotovog novca u poslovnicama. Stoga je jasno da s propisanim blagajničkim maksimumom,  ovlašteni mjenjač ne može uredno funkcionirati", kažu u Udruzi hrvatskih mjenjača. Mjenjači podsjećaju i na kompliciranu proceduru i visok trošak prijenosa većih količina gotovog novca, na što će poduzetnici biti prisiljeni ako se provedu sporne odredbe Zakona.

Kako su nam potvrdili u HUP-u, u srijedu je održan sastanak poslodavaca s ministrom Linićem, koji je upoznat s još nekim nelogičnostima iz Zakona. Kako se neslužbeno doznaje, ministar na neka pitanja poslodavaca nije imao odgovor. Primjerice, poslodavci su tek prije koji dan otkrili da među obveznike fiskalizacije neće ulaziti samo poduzetnici koji rade s gotovinom, nego i oni koji rade s karticama te poslovni subjekti koji niti imaju blagajne, niti izdaju račune, poput veleprodajnih skladišta, farmaceutskih tvrtki u transakcijama prema veledrogerijama. "Nemamo ništa protiv fiskalizacije kao metode veće porezne kontrole, no ostali smo frapirani kad smo shvatili da će svi morati imati fiskalne blagajne.To smatramo apsurdom. Ministar Linić nije nam znao odgovoriti koji je smisao toga", kazao nam je Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, koji očekuje još sastanaka s predstavnicima Ministarstva financija prije početka primjene Zakona o fiskalizaciji.