Odlučni smo u naumu da Borovo kao poslovni sustav zaključno sa 2015. godinom na temelju projektiranih koraka i dinamike izađe iz krize, izjavio je Hrvoje Merki, predsjednik Uprave Borova na konferenciji za medije u povodu prvoga javnog predstavljanja plana restrukturiranja ove tvrtke ambiciozna naziva Borovo zaokret.

Stjepan Čuraj, predsjednik Nadzornog odbora Borova, unaprijed je plan proglasio uspješnim koji će "dokazati kako se znanjem, jasnom vizijom i sinergijom svih zaposlenih može i u recesijskim vremenima državnom imovinom itekako racionalno upravljati." Uvođenjem novih proizvodnih programa radne obuće nadaju se kako će uvesti i drugu proizvodnu smjenu. Prvi zaokret vidljiv je već u korporativnom rebrendiranju pa je u suradnji s marketinškom agencijom McCann Erickson osmišljen redizajn postojećega korporativnog znaka Borova. Drugim riječima, Borovo se nakon 80 godina odreklo Bate, odnosno karakterističnih slova svojega češkog osnivača. Stari znak je, tumači Vladimir Ham, voditelj sektora merketinga, podsjećao na prošla i za mnoge neprivlačna vremena. Reinterpretacije postojećeg znaka, tipografije i gabarita logotipa te zaštitne boje, objašnjavaju nadalje u Upravi, izvedene su precizno kako bi se zadržao prepoznatljiv imidž, a istodobno vizualno stekao dojam nove vitalnosti i uzleta. Borovo u Vukovaru zajedno s prodavačima u maloprodaji razmješenoj na 105 lokacija u Hrvatskoj i na tridesetak u Sloveniji danas zapošljava 1030 ljudi od kojih između 550 i 600 radi u Vukovaru. Prošla je godina završila s gubitkom od 23,8 milijuna kuna, a do danas se nije uspjelo riješiti ni imovinske probleme u Srbiji i Makedoniji gdje se potražuje povratak pogona Borelli i prodavaonica. Samo u Srbiji, u kojoj su sudski procesi u tijeku, vrijednost imovine procijenjena je na tridesetak milijuna eura.

Sreća u nesreći je što se prema trenutačnim zakonima u Srbiji ova imovina ne može otuđiti. Uprava je najavila rješavanje šest ključnih područja, a to su normalizacija poslovanja, restrukturiranje ljudskih resursa, informatizacija poslovnih procesa, upravljanje nekretninama, holding pristup upravljanju te širenje u regiji preko novih tvrtki kćeri. Prvi ljudi Borova vjeruju kako će uspjeti nagomilane obveze koje su se popele na više od 150 milijuna kuna razriješiti zamjenom dugova prema državi za neposlovne nekretnine, dok će se dugovi prema dobavljačima riješiti dezinvestiranjem i reprogramom bankarskih kredita. Konkretno, Borovo nudi u Vukovaru parkove, livade i nogometni stadion u zamjenu za dug prema državi za poreze i doprinose i Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) za pozajmice. Isto tako na prodaju su i prodavaonice koje ima u vlasništvu u Hrvatskoj i Sloveniji. Primjerice, od 33 trgovine u Sloveniji dio je od Borova, dio u najmu, a jednako je i u Hrvatskoj. Nadalje, smanjivat će se troškovi u poslovanju odlaskom u mirovinu administrativnog osoblja. Na jednog zaposlenog u administraciji sada dolaze samo četiri proizvodna radnika i trgovca. Trenutačno plaće zaposlenih čine 43% ukupnih prihoda, a standardi u zapadnim zemljama su ispod 20%. Unatoč mnogim nezaposlenima na Zavodu za zapošljavanje, kad Borovo raspiše natječaj, Vukovarci se ne žele javiti. Primaju se ljudi iz šire okolice.