Prije 20 godina, 17. studenog 1992., u Hrvatskoj je uspostavljena prva hrvatska internetska veza prema svijetu koja je računala Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet u Zagrebu povezala s Austrijom, čime je zapravo počelo doba interneta u Hrvatskoj kojeg iz godine u godinu koristi sve veći broj pravnih i fizičkih osoba u gotovo svim djelatnostima i to sve više putem širokopojasnog pristupa za što je broj priključaka u drugoj polovici ove godine premašio 1,2 milijuna, a broj kućanstava koji ga imaju približio se 50 posto.

Širokopojasni pristup internetu zbog praktičnosti te većih brzina prijenosa i paketa s neograničenim internet prometom polako zamjenjuje uskopojasni pristup internetu (tzv. dialup) koji je u početku korištenja bio jedino moguć, a najveća razlika u odnosu na prije 20 godina i sada je što je osim u nepokretnoj komunikacijskoj mreži pristup internetu sada moguć i u pokretnim mrežama, gdje se zadnjih godina i bilježi najveći rast.

Internet je ove godine u rujnu navršio 44 godina, a počeci u Hrvatskoj vežu se i za 1991. kada je osnovan CARNet koji je poduzeo brojne aktivnosti kako bi povezao znanstvenike u Hrvatskoj sa onim iz svijeta, što je u jesen 1992. 'urodilo' postavljanjem prvih poslužitelja (FTP i IRC), da bi se 17. studenog te godine uspostavila i prva internetska veza Hrvatske sa svijetom i to preko Austrije brzinom od 64 kbps.

Tadašnjim CARNet-ovcima, kako kaže njegov sadašnji ravnatelj Zvonimir Stanić, nije nedostajalo motivacije i kreativnosti pa su kombinirajući postojeću infrastrukturu i nove uređaje gradili jezgru CARNetove mreže, a početkom 1990-tih CARNet je bio i jedini ISP (internet 'provider' ili pružatelj internet usluga) u Hrvatskoj.

Internet je u početnim godinama, napominje, najviše koristi donio u području obrazovanja, jer su se školske i druge obrazovno-znanstvene institucije te cijela akademska zajednica umrežile putem CARNeta, da bi danas došle do toga da tim putem razmjenjuju digitalne sadržaje te druge servise.

Pojavom jakih telekom operatora u Hrvatskoj, kojih je danas osam, kao i brojnih davatelja pristupa internetu i internet usluga, kojih je danas desetak jačih, internet je postao neizbježan za informiranje, komunikaciju, ali i poslovanje.

Time je djelomice i relativno oslabila 'moć' CARNeta, kojeg Stanić u šali naziva i 'glavnim krivcem za sve', ali je i dalje ostao važan njegov utjecaj za umreženost u akademskoj i široj društvenoj zajednici.

Na internet je povezao sve ustanove pod 'kapom' Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na CARNet mrežu, što znači sve osnovne i srednje škole, sve fakultete i institute, ali i čitav niz bolnica, te danas imaju ukupno 900 tisuća korisnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Uz to, CARNet je do sada razvio i niz servisa i usluga kako bi se nastava mogla odvijati što kvalitetnije uz pomoć informatike, sve godine rade i na edukaciji o tehnologijama, a u bliskoj budućnosti planiraju nastavu unaprijediti primjenom digitalnim udžbenika te učiniti sve da se svi učenici i studenti mogu povezati internetom, ističe Stanić.

Dosadašnju dobru suradnju s gotovo svim telekom operatorima do kraja ove i iduće godine planiraju proširiti novim paketima za učenike i studente kako bi im se omogućila stalna internet veza i u kojima bi im se povoljnije nudili pametni telefoni i tablet računala.