Hrvatska i Slovenija mogu same riješiti pitanje Ljubljanske banke, ali bude li potrebno, dvije najveće političke skupine u Europskom parlamentu spremne su pomoći u pronalaženju rješenja, rekao je u srijedu u Bruxellesu šef socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Hannes Swoboda.

"Nema ozbiljnih prepreka da Hrvatska postane članicom sljedeće godine kako je i predviđeno, ali ako to postane otvoreno pitanje Ljubljanske banke, onda su dvije najveće političke skupine – Europska pučka stranka i Socijalisti i Demokrati – spremni pomoći, bude li potrebe za tim", rekao je Swoboda u razgovoru sa skupinom novinara.

Swoboda, koji je bio dugogodišnji parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, rekao je da je zajedno s Elmarom Brokom, koji je u EPP-u zadužen za proširenje, spreman otići u Zagreb i Ljubljanu ako se za to ukaže potreba.

"Ne želimo se nametati i mislim da oni sami mogu riješiti taj problem bez nas, ali ako bi to bilo korisno i potrebno Brok i ja spremni smo otići u Zagreb i Ljubljanu, naravno nakon drugog kruga predsjedničkih izbora u Sloveniji", rekao je Swoboda.

Swoboda je zajedno s bivšim zastupnikom Europskog parlamenta, nizozemskim socijaldemokratom Janom Marinusom Wiersmom i glavnim tajnikom socijalističke zaklade FEPs Ernstom Stetterom priredio knjigu pod nazivom – "Proširenje EU-a, anno 2012" – u kojoj su objedinili desetak članaka na temu proširenja u novim okolnostima teške krize kroz koju prolazi EU.

Wiersma je upozorio da Hrvatska treba ispuniti svoj dio posla kako bi se izbjegla mogućnost da pretpristupni monitoring bude zloupotrebljen za blokadu Hrvatske. "Monitoring ne smije biti zloupotrebljen za blokadu, nego treba biti poticaj Hrvatskoj da obavi ono što je obećala učiniti", rekao je Wiersma.

Wiersma je istaknuo da se europski socijalisti slažu u tome da se više ne smije dopustiti monitoring nad nekom zemljom članicom nakon pristupanja, kao što je to slučaj s Bugarskom i Rumunjskom. O takvom mehanizmu za nadzor u području pravosuđa može se razgovarati, ali bi on trebao vrijediti za sve zemlje članice, a nikako za jednu ili nekoliko njih.

Swoboda je rekao da proces proširenja nakon ulaska Hrvatske nije završen te da bi bila "katastrofa ostaviti crnu rupu na Balkanu".

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Istaknuo je da s Makedonijom, koja ima kandidatski status od prosinca 2005. godine, ali još uvijek čeka na datum za početak pregovora, treba započeti pregovore, a da se bilateralni problemi koje ima s Grčkom u vezi s imenom države ili neke rezerve koje u zadnje vrijeme izražava Bugarska mogu riješiti tijekom pristupnih pregovora.

Pri tome, dodao je Swoboda, svi trebaju biti spremni na kompromise i Makedonija i Grčka i Bugarska.

Također je pozvao sve ostale zemlje na zapadnom Balkanu da rade na ispunjavanju kopenhaških kriterija i rješavanju bilateralnih problema sa susjedima kako oni ne bi ometali proces približavanja EU-u.