EN DE

Ovako bi trebalo izgledati Mrsićevo tržište rada do ulaska u EU

Autor: Poslovni.hr/Hina
05. studeni 2012. u 17:53
Podijeli članak —
Mirando Mrsić (PXL)

Promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja do ulaska u EU bit će usmjerene ponajprije na stručno osposobljavanje za rad.

Promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja do ulaska u EU bit će usmjerene ponajprije na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za samozapošljavnje te potpore za očuvanje radnih mjesta, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Te mjere želimo osnažiti, kazao je Mrsić i najavio kako će se promjene primjenjivati od 8. studenog.

Promjene u mjerama aktivne politike zapošljavanja do ulaska u EU bit će usmjerene ponajprije na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za samozapošljavnje te potpore za očuvanje radnih mjesta, istaknuo je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).

Te mjere želimo osnažiti, kazao je Mrsić i najavio kako će se promjene primjenjivati od 8. studenog.

Razmišljalo se o povećanju naknade od 1.600 kuna za rad bez zasnivanja radnog odnosa, no odlučeno je, kaže Mrsić, da umjesto toga HZZ snosi troškove zdravstvenog osiguranja za te osobe, umjesto poslodavca, kao što je bilo do sada.

Novim se mjerama mijenjaju i uvjeti vezani za uključivanje u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, pa nezaposleni koji imaju više od godinu dana staža, ali ne u zanimanju za koje su se školovali, mogu aplicirati za pripravnički staž, a staž je za pojedina zanimanja produljen na 36 mjeseci, ovisno o tome koliko traje za pojedino zanimanje.

Nezaposlenima koji odluče pokrenuti svoj posao omogućit će se da tu svoju ideju realiziraju u što kraćem roku, a ukinuto je ograničenje u odnosu na vrstu djelatnosti koju će osoba obavljati te prethodno poduzetničko iskustvo.

Vezano za potpore za očuvanje radnih mjesta u većoj će se mjeri sufinancirati obrazovanje zaposlenih u uvjetima tehnoloških i organizacijskih promjena, a Mrsić kaže kako će tvrtki koja zaposli radnika koji je proglašen tehnološkim viškom HZZ će sufinancirati 50 posto plaće dvije godine.

Mrsić je izrazio zadovoljstvo rezultatima vezanim uz sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi navodeći kako je u razdoblju od 18. lipnja do 31. listopada prodano 328.460 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi.

U istom razdoblju kupljeno je 62.252 knjižica, dakle toliki broj osoba je radio, a na ime doprinosa prikupljeno je 6,59 milijuna kuna.

Ove godine za mjere aktivne politike zapošljavanja osigurano je 378 milijuna kuna, a nadam se da će za sljedeću godinu biti osigurano isto ili više, kazao je Mrsić.

Na pitanje kakve su njegove projekcije za godinu dana, kako bi se mogao kretati broj nezaposlenih, ministar je rekao kako je davati projekcije vrlo nezahvalno te kako ne može govoriti o konkretnim brojevima.

Cilj je preokrenuti trend – da se počne otvarati više radnih mjesta nego što ih se zatvara. U posljednjih četiri do pet godina više se radnih mjesta gubi nego ih se otvara i cilj je taj trend preokrenuti, kazao je.

Ravnateljica HZZ-a, koji obilježava 106. godina rada, Ankica Paun Jarallah istaknula je kako je u prvih deset mjeseci sa Zavoda zaposleno 157.202 osobe, što je 5,2 posto više nego u istom razdoblju lani, a na sezonskim je poslovima zaposleno nešto više od 38 tisuća osoba.

Autor: Poslovni.hr/Hina
05. studeni 2012. u 17:53
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Unatoć poznatoj činjenici da “zaposlenih” ima u Javnom sektoru ko mravaca i da su nakupovali računala za miliardu oni i dalje rade isto ko i prije 25 godina .

Administracija uvijek radi kao da ih fali još 50 % , a u stvari ih je uvjek 50 % previše .

Jučer sam morao donijeti jedan papir jednoj državnoj ustanovi od druge ustanove u kojem bi se vidjelo da se ništa nije promjenilo .
A svi “umreženi”.
Da je staro stanje isto ko i novo stanje .

I dođem ja u tu državnu ustanovu i uzmem listić u REDOMATU a ono 150 ljudi ispred mene ….i svi čekamo , milost državne administracije .

Umjesto da radimo , da zapošljavamo ljude , mi čekamo , nas 150 čeka …

I možete vi promjeniti ime iz SDK u FINU , ili SUP u MUP ili milicija u policija ili zdravlja u zdravstvo ili…, ali kada tu rade isti ljudi , sa istim mentalnim sklopom , ništa se ne mjenja .

Rješenje bi bilo da se ta gospoda iz Javnog sektora zaposle malo u Realnom sektoru , a mi iz Realnog sektora dođemo u Javni sektor da im malo pokažemo kako se radi za Lijepu Našu .

Mrsicu ti nemozes shavtiti jednu vrlo jednostavnu stvar.

Dok god vlada povecava poreze i dijeli potpore nitko nece investirati i zaposljavati ljude. Potpore se financiraju tako sto vlada putem poreza i nameta uzme novac iz ekonomije. Veci dio tog novca potrosi birokracija koja procesira sustav potpora, a samo manji se opet vrati u ekonomiju. Potpore demotiviraju investiranje jer su one samo jos jedan dodatni namet ekonomiji.

Sto vise ti obecavac potpora to ce vise ljudi biti otpusteno jer poslodavci znaju da ce se sve te potpore financirati iz njihovog dzepa odnosno iz novih poreza.

Zaposljavanje ce poceti onog trenutka kada prestanete nuditi potpore, kada otpustite nepotrebnu birokraciju i kada smanjite poreze.

Stručnjaci će nakon osposobljvanja opet na burzu. To je bio zadnji izvještaj HZO o dodatnoj izobrazbi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close