Vijest da fond rizičnoga kapitala Alternative FGS nakon Centar banke uskoro dokapitalizacijom ulazi i u Vaba banku izazvala je dosta reakcija, u prvom redu zato što polovicu kapitala u FGS-ovima osigurava država (preko HBOR-a) koja pak istodobno privatizira jedinu značajniju u državnom vlasništvu, Hrvatsku poštansku banku.

Kritičari bi, međutim, uskoro mogli dobiti novog "štofa" za slična problematiziranja Vladine politike u bankarskom sektoru jer bi uskoro trebala uslijediti i najava dokapitalizacije Croatia banke. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika iz izvora bliskih Vladi, tu bi državnu banku s oko 200 milijuna kuna trebala dokapitalizirati Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je njezin stopostotni vlasnik. Taj je zahvat, kao i dva ulaganja Alternative FGS-a, zamišljen kao dio širega plana konsolidacije malih banaka koje je kriza iscrpila i učinila dosta ranjivima. Stečaj Credo banke kao jedne od njih pokazao je da u slučaju propasti nervoza koju u sustavu to može izazvati premašuje samu veličinu i značaj banke na tržištu. Prema našem izvoru, dokapitalizacije svih triju spomenutih banaka su povezane.

S obzirom na predviđeni iznos DAB-ove dokapitalizacije Croatije, ona bi trebala biti jezgra za okupljanje malih banaka. O tome se uostalom govorilo još proljetos kad je Croatia banka dobila novu upravu na čelu sa Suzanom Brenko. O aktualnom projektu dokapitalizacije u banci zasad ne mogu govoriti, poručili su nam iz Uprave sugerirajući da bi idući tjedan možda mogli biti razgovorljiviji, a nedostupno za komentar ostalo nam je i vodstvo DAB-a predvođeno direktoricom Marijom Hrebac. Dokapitalizacija je u slučaju Croatia banke u dogledno vrijeme potrebna i mimo operacije povezivanja više malih banaka u krugu kojih je među izglednijima, primjerice, Banka Kovanica. Na potrebu kapitalnog jačanja Croatia banke, u koju je DAB i prije tri godine ubrizgao 70 milijuna kuna, upućuje i njezina stopa adekvatnosti kapitala koja se s obzirom na gubitke koji nagrizaju jamstveni kapital postepeno približava zakonski propisanoj minimalnoj. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, jamstveni kapital Croatia banke u prvoj je polovici godine smanjen sa 185 na 161 milijun kuna, a stopa adekvatnosti sa 15,2 na 13,2 posto. Nakon što je u 2011. iskazan znatno manji gubitak nego u prethodne dvije godine (lanjskih 8 prema 42 milijuna u 2010. te 53,4 milijuna u 2009.), u prvom polugodištu ove gubitak je opet povećan.

Sredinom godine premašio je 25 milijuna, što je dijelom posljedica povećanja rezervacija za loše plasmane prema napucima izravnog nadzora HNB-a provedenog tijekom veljače i ožujka. U travanjskom izvješću za skupštinu tadašnji je predsjednik Uprave konstatirajući pad adekvatnosti kapitala na 13,95 posto istaknuo kako "nekoliko dužnika ulazi u sve veću neizvjesnost naplate koja se može odraziti na dodatne rezervacije, a time i na daljnje smanjenje stope adekvatnosti kapitala i njezino približavanje minimalnoj propisanoj stopi". I 1-postotni bod više od nje veoma je ograničavajući za rast bilance, tim više što trendovi naplate potraživanja u cjelini zasad ne sugeriraju pozitivan zaokret. Mimo strateških ciljeva planiranog povezivanja malih banaka, u kojemu bi angažman države trebao biti ograničen na nekoliko godina, već u pripremnoj fazi kapitalne injekcije za Croatia banku jedno od tehničkih pitanja koje se ne može preskočiti je tretman takva ulaganja s aspekta pravila EU i državnih potpora. Financijaši u tome ne vide preveliku prepreku; daleko neizvjesnije i izazovnije bit će stvoriti konkurentan grozd malih banaka.