Odbor za Nobelovu nagradu ove je godine nagradu za mir dodijelio Europskoj uniji zbog njezina doprinosa "napretku mira i pomirbe, demokracije i ljudskih prava u Europi" u proteklih šezdeset godina. Odluka je to koju je javnost jednako hvalila i kritizirala. No, do koje se mjere Europa bavi "vječnim mirom" na štetu trenutačnih, potpuno različitih teških problema? Je li ta nagrada labuđi pjev izmorenog europskog projekta, kao što je Nobelova nagrada Ujedinjenim narodima bila 2001. godine?

Oscar za životno djelo?

Najavljujući nagradu odbor je objasnio kako "rad Europske unije predstavlja bratstvo naroda". Iako je priznao da "Europska unija trenutačno prolazi kroz gospodarske nevolje i osjetne socijalne nemire", naglasio je ulogu Unije kao nositelja nade, stupa demokracije, koji je osobito važan onima koji su preživjeli užase diktatura.No, upravo je nesklad prošlih postignuća Europske unije i trenutačne krize izazvao gnjev i odbacivanje mnogih Europljana. Upravo su zato mnogi nagradu usporedili s Oscarom za životno djelo, koji dobiju oni koji se bliže smrti.Odluka o uspostavi Europske unije bila je genijalan odgovor na najveće izazove tadašnjice – rat i sukobe. Naravno, pojava nacionalizma i ekstremizma svih vrsta diljem svijeta ozbiljan su podsjetnik, ako nam je uopće trebao, da mir ne treba shvatiti zdravo za gotovo. No, mogućnost rata u Europi danas se čini vrlo dalekom prijetnjom, a sjaj prošlih uspjeha Europske unije izblijedio je čak i u očima onih koji nisu zaboravili njegovu krvavu pozadinu. Zbog manjka vizije i ideje za budućnost, kojom bi pristupili problemima poput kronične nezaposlenosti, bijega kapitala te strogih mjera štednje, ljudi noću ne spavaju, što budi populizam, očaj i dovodi do unutarnjeg raspada.Sposobnost Europske unije da iskoristi ili barem opravda nagradu ovisi o njezinim izgledima za spas od dužničke krize i ponovnoj uspostavi povjerenja među zemljama članicama. No, što je još važnije, Europska unija mora vratiti svoj stari sjaj i privlačnost, a sastavni je dio toga gospodarski napredak. Osim mana u stvaranju Unije, Europa se danas bavi hitnim pitanjima kao što su konkurentnost, radna mjesta, inovacije i tehnologija. Europa bi najprije trebala prihvatiti stvarnost: nove gospodarske sile napreduju u pogledu inovacija, Europska unija gubi snagu, a Kina će Europu uskoro nadmašiti i postati drugo po veličini žarište globalnih ulaganja, odmah iza SAD-a.

Zaokupljeni problemima

Prema istraživanju koje je 2012. godine objavila tvrtka Ernst & Young, američko se žarište (Silicijska dolina) može podičiti s gotovo 12,6 milijardi dolara ulagačkog kapitala, a Velika Britanija, prva među europskim zemljama, s tek 1,75 milijardi, Njemačka sa 665 milijuna dolara. Slično istraživanje, koje je 2012. godine proveo Javier Santiso, profesor na Ekonomskom fakultetu ESADE u Barceloni te izvršni direktor Telefónice, pokazalo je da je ulaganje u ulagački kapital po stanovniku 2011. godine u Europi iznosilo samo sedam dolara, dok je u Izraelu bila riječ o 142 dolara, a u SAD-u 72 dolara. Jednako je vrijedan podatak da se samo jedna tvrtka iz eurozone,španjolski Inditex (ZARA), našla na ljestvici FT Global 500 od 1996. godine.Istraživanje i razvoj nisu neka utjeha. Iako je europska znanost dala zamah mnogim novim tehnologijama koje se koriste u industrijama diljem svijeta, noviji su joj rezultati u najboljem slučaju klimavi, uglavnom zbog toga jer je temeljnu znanost teško pretvoriti u industrijsku prednost. Europa gubiti tehnološku prednost, bilo da je riječ o telekomima, tehnologiji ili internetu, a njezine tvrtke guraju one s novih tržišta uz stalnu dominaciju SAD-a. Indeks NASDAQ potvrđuje taj uznemirujući trend: na njemu se nalazi tek 15 europskih tvrtki, u usporedbi sa 498 američkih, 43 kineske te 23 izraelske.Kad razmišlja o budućnosti, Europa bi trebala uzeti u obzir posljedice koje je otkrio najnoviji Program za međunarodnu procjenu učenika, koji usporedbom mjeri njihov učinak. Prema PISA-inu izvještaju o poznavanju matematike i prirodnih predmeta, Azija je najbolja u razredu, a Kina, Singapur i Južna Koreja na samom su vrhu. No, uz neke iznimke, osobito Finsku, Europa je u prosječnoj sredini. Europska unija konačno počinje shvaćati da ulaganje u usluge neće biti dovoljno da se očuva europski socioekonomski model.

Vjera u budućnost

Vlade zemalja članica i Europska komisija u posljednje su vrijeme pregovarale o "snažnoj europskoj industriji radi rasta i gospodarskog oporavka", što pokazuje potrebu da se oživi europska industrijska politika. Takva bi se nastojanja odmah trebala pretvoriti u zakonodavne promjene na područjima od nesolventnosti do patenata, od smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida do "pametnih" dalekovodnih mreža.Europa svoju energiju hitno treba posvetiti oživljavanju temelja gospodarstva – industrije, ljudskog kapitala i političkog okvira koji omogućuje zdrav rast i napredak. Možemo se nadati da će ovogodišnja Nobelova nagrada za mir pružiti vjeru da će Europljani uspjeti prevladati svoje financijske probleme, udružiti snage i stvoriti jasnu viziju budućnosti jer će inače najznačajnija ostvarenja Europske unije ostati u prošlosti.

© Project Syndicate, 2012.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Ana Palacio, bivša je ministrica vanjskih poslova Španjolske, bivša potpredsjednica uprave i glavna savjetnica Svjetske banke, te članica Španjolskog državnog vijeća