Ministar Slavko Linić pospremanje državnih financija provodi isključivo na prihodnoj strani proračuna što osiromašuje građane. I najavljeni potezi uvođenja poreza na imovinu i daljnje smanjenje doprinosa za zdravstvo u idućoj će godini nastaviti teret financiranja s tvrtki prebacivati na stanovništvo, komentiraju analitičari Raiffeisen banke u publikaciji "Fiskalna konsolidacija nedovoljna za pokretanje gospodarstva". Dok teret krize podnose građani, država je dizanjem administrativnih cijena struje i plina trebala pojačanim investicijama potaknuti rast privatnog sektora. No više cijene usluga javnog sektora i poreza nisu donijele investicije premda je prošlo tri četvrtine godine.

Rast javnog duga

Prihodi države u osam mjeseci povećani su 3,4 posto, a rashodi 0,3 posto što bi uz očekivanu godišnju razinu inflacije od 3,5 posto trebalo značiti da će se udio rashoda u BDP-u smanjiti za jedanpostotni bod i time zadovoljiti Zakon o fiskalnoj odgovornosti. "Izgledno je da uštede neće biti u skladu s planom, ali će ga prihodi nadmašiti", stoji u analizi uz opasku da bi neto financiranje moglo premašiti plan za 500 milijuna kuna. Veći prihodi ne mogu se objasniti samo poreznim promjenama, nego i boljom poreznom disciplinom (što je bio glavni razlog zadržavanja rejtinga). "Ono što nedostaje je prilagodba rashodne strane proračuna, osobito u rashodima za zaposlene i socijalnim naknadama. Ipak, u 2013. očekujemo konačnu prilagodbu javnog sektora (nakon četiri godine krize!) davno nastalim okolnostima", kažu u Raiffeisen banci. Manjak rezova prelit će se na javni dug koji će nastaviti rasti te već krajem 2013. dosegnuti 54 posto BDP-a (s uključenim jamstvima 62 posto), s tim da se tek očekuju potencijalna jamstva prometnom sektoru u sklopu najavljenih investicija. "Razina javnog duga izuzetno je visoka, osobito za tržište u nastajanju, jer se znatno povećava ranjivost države na vanjske šokove, ali i promjene raspoloženja tržišta što može dovesti do porasta kamatnih stopa i/ili ograničenja financiranja", upozorava se.

Izazovna godina

Inozemni dug iznosi 100 posto BDP-a, a samo na kamate u idućoj godini Hrvatska će platiti dvostruko veći iznos nego u 2012. godini. Kad je u pitanju cijena duga, ona se od početka lipnja smanjila za više od 310 baznih bodova, što u Raiffeisenu nazivaju "pretjeranom reakcijom" nakon zadržavanja kreditnog rejtinga zbog "slabih temeljnih pokazatelja gospodarstva i upitnu ostvarivost strukturnih reformi". Iduća godina za državu je, kažu, izazovna jer na naplatu dospijeva pet milijardi eura obveza što bi moglo značiti izdanje euroobveznice, a na ljeto i domaće izdanje duga.