Bivši premijer srpske vlade Mirko Cvetković davao je upute sudovima prema kojima su trebali obustaviti rješavanje spora  između Borova i somborskog Borelija oko podjele imovine. Cvetković je takav nalog dao na zahtjev somborskog suda, koji je od vlade tražio kako da presudi u sporu oko jedne trgovine za koju obje tvrtke smatraju da je njihova.

Bivši premijer je takvu uputu dao, pozivajući se na Uredbu hrvatske vlade o zabrani raspolaganja i preuzimanja imovine srpskih poduzeća koja se nalaze u Hrvatskoj. Cvetković je preporučio stopiranje rješavanja sudskih sporova dok se s hrvatskim vlastima ne postigne bilateralni dogovor o imovini poduzeća jedne i druge države. Hrvatskoj se zamjera što je gotovo cjelokupnu imovinu srpskih poduzeća prodala preko Fonda za privatizaciju prije nego je usvojen sporazum o sukcesiji bivše zajedničke države. Cvetkovićev potez smatra se, u sudskim krugovima, nedopustivim, jer vlada nema pravo davati upute sudovima kako će rješavati sporove. Vlada je, inače, više puta odgađala prodaju imovine hrvatskih poduzeća u očekivanju da zainteresirane strane postignu dogovor. Pojedina poduzeća su u tome uspjevala naći „zajednički jezik“, poput Varteksa, Korduna i drugih, ali je ostalo još nerješenih imovinskih odnosa.

Sudski spor između Borova i Borelija nastao je kao posljedica što se dvije tvrtke nisu mogle dogovoriti oko podjele imovine. U Borovu smatraju kako Boreli ne može biti njegov pravni sljedbenik, iako je somborska tvornica nastala u vrijeme postojanja  zajedničke države u gradnju koje je hrvatski kombinat uložio vlastita sredstva i na temelju toga traži povrat cjelokupne imovine. Nasuprot takvome stavu u Boreliju tvrde kako su i njegovi radnici sudjelovali u stvaranju imovine, te da i somborski kombinat ima pravo na jedan njezin dio.

Zbog izostanka dogovora Borovo je pred srpskim sudovima, ovisno u kom gradu se nalazi neka od 80 poslovnih trgovina, zatražio povrat imovine. Pojedini sudovi su presuđivali u korist Borova, koji je dodjeljene trgovine odmah nudio na prodaju. Novi vlasnici, što su ih kupili imaju teškoća oko useljenja, jer radnici Borelija odbijaju izaći iz njih. U više slučajeva morala je intervenirati policija, a ponekad ni uz njezinu asistenciju novi vlasnici nisu mogli ući u posjed. Ukupna vrijednost svih trgovina procjenjuje se na 30 milijuna eura, a uz to Borovo polaže pravo i na samu tvornicu u Somboru.

Borovo je u bivšoj SFRJ imalo 125 trgovina u vrijenosti 40 milijuna eura. Dosad su ih, koliko je poznato, vratili Crna Gora i Federacija BiH.  Srpski mediji naklonjeni su somborskom kombinatu i dosad su više puta upozoravali vladajuće strukture kako mirno gledaju na uzimanje trgovina od strane Borova.

Agencija za privatizaciju smatra kako Borovo nema pravo prodavati imovinu Borelija, uz napomenu kako je to u suprotnosti sa sporazumom o sukcesiji. U Agenciji tvrde kako je ona jedino nadležna procjeniti koliko je čija imovina, s obzirom da se dvije strane nisu mogle oko toga dogovoriti.