U bitci između poduzetnika koji se žale da su im vrata banaka zatvorena te kreditora koji uzvraćaju da nema zdravih projekata, rezultat je ekonomija gladna novca. Za razliku od poslovnih banaka, interesa za odobravanjem kreditima ne manjka u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) koja je u dva ljetna mjeseca odobrila više od 2,5 milijarde kuna novih zajmova, doznaje Poslovni dnevnik.

Nanoviji podaci razvojne banke pokazuju da je HBOR u osam mjeseci ove godine odobrio 6,05 milijardi kuna kredita što je 27 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Posebice pozitivnim, u HBOR-u naglašavaju da je osim većeg volumena kredita, došlo do i promjena u njihovoj strukturi jer je prvi puta nakon 2008. godine odobren veći broj kredita za investicijska ulaganja nego za financiranje obrtnih sredstava. “HBOR je odlučio potaknuti nove investicije te smo zbog toga u veljači snizili kamatne stope za jedan postotni bod za kredite odobrene tijekom 2012. koji su namijenjeni novim investicijama u poljoprivredi, industriji, energetskoj učinkovitosti, zaštiti okoliša i obnovljivih izvora energije”, rekao nam je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Najviše interesa za investicije pokazale su turističke tvrtke, prehrambena industrija, poljoprivrednici, ali i metaloprerađivačka i kemijska industrija. Uz vlastite kreditne linije razvojna banka je putem tri dosadašnje aukcije Programa razvoja gospodarstva bankama otvorila 2,2 milijarde kuna od čega je konkretizirano 234 milijuna kuna. Zahvaljući dobrom zamahu i povratu optimizma, Kovačev ističe da su u “osam mjeseci ostvarili 90 posto ovogodišnjeg plana” što drugim riječima znači da će “do kraja godine značajno premašiti planiranu kreditnu aktivnost”.

Konačna brojka odobrenih kredita bi tako mogla pridosegnuti i 9 milijardi kuna, doznaje Poslovni dnevnik. Hoće li se to i dogoditi ovisit će o uspješnosti pregovora s inozemnim institucijama čije su jeftine kreditne linije nužne za zatvaranje financijskih planova. Idućeg tjedna domaća razvojna banka trebala bi realizirati 100 milijuna eura vrijednu drugu tranšu ranije ugovorenog kredita Europske investicijske banke (EIB) u iznosu 250 milijuna eura. Usporedbe radi, poslovne banke plasirale su 6,7 milijardi kuna na godišnjoj razini, gleda li se ovogodišnji srpanj u usporedbi s kraj srpnja prošle godine, kreditni rast dosegao je tek 2,4 posto. I u tako mizernom rastu najveći dio novca otišao je državi: čak 31,5 posto, dok su krediti tvrtkama i građanima smanjeni. Oporavak kreditnih linija, barem kad su u pitanju poslovne banke, nije vjerojatan ni u ostatku godine. Uz nastavak razduživanja stanovništva i rizik koji donosi korporativni sektor, slab rast kredita ujedno povećava i gomilanje loših zajmova pa su banke dodatno nesklone riskirati s kreditiranjem i prekinuti začarani krug.