Kad na snagu stupe najavljene izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, bit će to izvjestan kraj i “SMS kreditima”, vrsti zajmova kojima su neki iskoristili rupu u zakonu za legalno lihvarenje i izbjegavanje plaćanja poreza. Proteklih godina nekoliko tvrtki ponudilo je takvo “ekspres” kreditiranje građanima uz astronomske kamate. Zakonski propisi su jasni; davanjem kredita može se baviti samo banka koja za to mora imati dozvolu Hrvatske narodne banke, no iznimka su dosad bili krediti do 1500 kuna za koje nije trebala dozvola. Premda je Zakon o obveznim odnosima “plafonirao” najvišu ugovornu kamatnu stopu koju tvrtke smiju naplaćivati građanima na 12, u SMS kreditiranju cijena novca, prigodno nazvana naknadom ili provizijom, dosezala je i 25% mjesečno koliko je najdulji rok za otplatu.

Zarada pod upitnikom
Koliko je nekolicina tvrtki na lihvarskom kreditiranju dosad zaradila teško je pouzdano utvrditi. Tvrtka Mobitel proizvodi, koja stoji iza internetskog portala Instantkredit.hr i ima jednog zaposlenika, lani je prijavila nešto više od 371.000 kuna prihoda, ali i gubitak od 0,42 mil. kuna. Iako se na prvi pogled čini da je unatoč nevjerojatnim kamatama “SMS kreditiranje” neisplativo, riječ je ipak o mješavini kreativnog računovodstva i poreznih oaza. Nakon registracije mobitelom i provjere boniteta klijent vrlo brzo dobiva novac – 700, 1000 ili 1400 kuna. Naknada za najmanji iznos je 210 kuna, za 1000 kuna 250 kuna, a za maksimalni iznos klijent će za mjesec dana platiti 350 kuna. No uz Mobitel proizvode aktivni sudionik u posudbi novca je Carnelian Invest & Trade s Djevičanskih Otoka, vidljivo je iz ugovora na njihovoj web-stranici. Kad klijent zatraži novac, minikredit odobrava tvrtka iz porezne oaze i njoj se zajam otplaćuje. Mobitel proizvodi su samo domaća “platforma” na čiji se račun vraćaju posuđena sredstva, koja se potom transferiraju u inozemstvo osim tek manjeg dijela provizije.

Pozivaju se na inspektorat
U toj tvrtki rekli su nam da su s rezultatima “u ovom trenu zadovoljni”, a na pitanje hoće li ih pogoditi najavljene izmjene zakona, direktorica Ivančica Beljak je odgovorila da imaju “potvrdu Državnog inspektorata da se ne bave potrošačkim kreditiranjem”. Njihova konkurencija tvrtka Odmah, s portalom Minikredit.hr, ostvarila je 53.000 kuna prihoda u 2011., ali i gubitak od 0,9 milijuna kuna. I iza te tvrtke postoji potpora u poreznoj oazi: umjesto na Djevičanske Otoke klijenti novac vraćaju na Cipar tvrtki Jumdon Finance. Porezne oaze na prvi pogled nema kod tvrtke Ferratum u vlasništvu finskih državljana. Prihvaćanjem uvjeta klijent pristaje da se njegovi podaci izričito iznose iz Hrvatske, i to ne samo u svrhu provjere boniteta, ali bez detalja za što bi se mogli koristiti. Prema podacima za prošlu godinu, Ferratum je ostvario gotovo 240.000 kuna prihoda, kao i gubitak od 0,38 milijuna kuna.