Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dugoročni krediti tvrtkama opet skuplji, kamatna marža iznad 6%

Autor: Ana Blašković
27. srpanj 2012. u 13:30
Podijeli članak —

Kamate na dugoročne kredite tvrtkama nakon kratkotrajnog pada u travnju, ponovno su u uzlaznom trendu te su sa 6,05% porasle na razinu od 6,48 posto

Dok neizvjesnost hoće li se dužnička kriza rasplamsati u Španjolskoj i Italiji trese europska tržišta, raste cijena duga zemljama periferije. U lipnju je u odnosu na travanj premija rizika najviše porasla za Hrvatsku i Rumunjsku, više od 70 baznih podova. Hrvatska se ujedno može “pohvaliti” najvišom razinom premije rizika od 511 baznih bodova krajem lipnja, a slijedi nas Mađarska sa 502 boda te Italija sa 488 bodova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manje za depozite
I dok se cijena državnog duga penje, dobra likvidnost na domaćem novčanom tržištu i u bankama smanjila je ionako niske kamatne stope, primjećuje Hrvatska narodna banka u novom Biltenu. Cijena prekonoćnih depozita smanjila se s travanjskih 0,57 posto na 0,48 posto u lipnju.Zahvaljujući dobroj likvidnosti ukupno su blago smanjene kamatne stope koje banke plaćaju klijentima na depozite, ali i na kredite. Najveći pad zabilježen je kod kamata na kratkoročne kredite tvrtkama, ali i korporativne depozite, a cijena novca u poslovanju sa stanovništvom bila je nepromijenjena. Tako su se nakon rekordne razine u veljači ove godine od 8,18 posto godišnje kamate na kratkoročne kredite (u domaćoj valuti) do svibnja spustile na 7,07 posto. Najveći utjecaj na taj pad imali su okvirni krediti tvrtkama, odnosno “minusi”, kojima su pojačano pribjegle tvrtke kako bi osigurale nužan novac za svakodnevno poslovanje. S druge strane kamate na dugoročne kredite tvrtkama nakon kratkotrajnog pada u travnju ponovno su u uzlaznom trendu te su sa 6,05 posto porasle na razinu od 6,48 posto u svibnju kod deviznih i valutno indeksiranih plasmana.

Dok neizvjesnost hoće li se dužnička kriza rasplamsati u Španjolskoj i Italiji trese europska tržišta, raste cijena duga zemljama periferije. U lipnju je u odnosu na travanj premija rizika najviše porasla za Hrvatsku i Rumunjsku, više od 70 baznih podova. Hrvatska se ujedno može “pohvaliti” najvišom razinom premije rizika od 511 baznih bodova krajem lipnja, a slijedi nas Mađarska sa 502 boda te Italija sa 488 bodova.

Manje za depozite
I dok se cijena državnog duga penje, dobra likvidnost na domaćem novčanom tržištu i u bankama smanjila je ionako niske kamatne stope, primjećuje Hrvatska narodna banka u novom Biltenu. Cijena prekonoćnih depozita smanjila se s travanjskih 0,57 posto na 0,48 posto u lipnju.Zahvaljujući dobroj likvidnosti ukupno su blago smanjene kamatne stope koje banke plaćaju klijentima na depozite, ali i na kredite. Najveći pad zabilježen je kod kamata na kratkoročne kredite tvrtkama, ali i korporativne depozite, a cijena novca u poslovanju sa stanovništvom bila je nepromijenjena. Tako su se nakon rekordne razine u veljači ove godine od 8,18 posto godišnje kamate na kratkoročne kredite (u domaćoj valuti) do svibnja spustile na 7,07 posto. Najveći utjecaj na taj pad imali su okvirni krediti tvrtkama, odnosno “minusi”, kojima su pojačano pribjegle tvrtke kako bi osigurale nužan novac za svakodnevno poslovanje. S druge strane kamate na dugoročne kredite tvrtkama nakon kratkotrajnog pada u travnju ponovno su u uzlaznom trendu te su sa 6,05 posto porasle na razinu od 6,48 posto u svibnju kod deviznih i valutno indeksiranih plasmana.

Građanima po starome
Za razliku od korporativnog sektora cijena kredita stanovništvu nije se bitno mijenjala. Kamate na dugoročne kredite građanima u stranoj valuti zaustavile su tendenciju rasta, koja je bila prisutna ove godine i u svibnju su se kretale oko razine od 7,6 posto. Krediti bez valutne klauzule na kraće rokove dospijeća i dalje su razmjerno skupi s prosječnom cijenom od 11,2 posto, no to je razina oko koje se “vrte” još iz polovice prošle godine. Pad aktivnih i pasivnih kamata stabilizirao je u opću kamatnu maržu iznad 6-postotnih bodova. Isključe li se iz računice “minusi” građanima, kamatna marža iznosi 4,7 bodova.

Autor: Ana Blašković
27. srpanj 2012. u 13:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close