Zdravko Runtas, vlasnik tvrtke IGO-MAT iz Bregane, s pripremama za povlačenje novca iz pretpristupnog EU fonda IPARD počeo je u srpnju prošle godine. Upravo ovih dana sređuje nadopunu dokumentacije te se nada da će u rujnu početi graditi pogon vrijedan 13 milijuna kuna, u kojem će učetverostručiti sadašnju proizvodnju poznate samoborske salame i ostalih suhomesnatih proizvoda koje tradicionalno proizvodi. Na natječaj IPARD Runtas se javio u veljači ove godine s namjerom da nakon izgradnje pogona nepovratno povuče polovicu njegove ukupne vrijednosti. Za ostatak financiranja podignut će u bankama kredite s dvije godine počeka i deset godina otplate. Novi proizvodni i skladišni prostori se nadograđuju na sadašnje objekte u selu Otruševec nadomak Bregani, a nakon izgradnje broj zaposlenih povećat će se od sadašnjih 26 na 36. Novi će pogon imati, kaže Runtas, među danas rijetkim mesnim industrijama kompletan središnji sustav za pranje objekta i biološki pročišćivač.

Izvoze i bez broja
Runtas je jedini proizvođač samoborske salame kao županijske robne marke, ali sve poznatiji su i ostali suhomesnati proizvodi od slavonske crne svinje koje kao i salamu od konjskog mesa radi isto na tradicionalan, samoborski način. Nakon što se preseli i poveća kapacitete, zatražit će dobivanje izvoznog broja kako bi svoje salame prodavao u Europskoj uniji. Iako samoborsku salamu sada ne izvozi, stranci je ipak vole kupovati kao suvenir u zračnim lukama, u Zadru, Zagrebu i drugdje. Runtas se mesarstvom bavi više od trideset godina. Do osnivanja vlastite tvrtke IGO-MAT 1995. godine, koju je nazvao po sinovima Igoru i Matiji, radio je u mesnoj industriji Imes u Samoboru. Sin Igor danas vodi marketing i prodaju, a sin Matija radi u proizvodnji. Prvu mesnicu Runtas je kupio u zagrebačkim Dugavama od Mladena Jakopca. Danas prodaje svježe meso i mesne prerađevine u vlastitim prodavaonicama koje osim u Otruševcu i Dugavama ima još na i Branimirovoj tržnici i tržnici Špansko. Runtas priča da su prijašnjih godina ostvarivali veće prihode na prodaji mesa državnim tvrtkama, dječjim vrtićima, bolnicama itd. “Sada smo se orijentirali na posebne proizvode koje prodajemo u vlastitim prodavaonicama i trgovačkim lancima jer nam je poslove s državnim poduzećima preuzela velika mesna industrija s nižim cijenama”, kazuje nadalje naš sugovornik. Iako su im prihodi zbog toga nešto manji, povećali su posljednjih godina broj zaposlenih te se specijalizirali za suhomesnate proizvode i prerađevine. Igor Runtas navodi da uz samoborsku salamu imaju još dvije palete proizvoda, crnu i riđu. “Crna linija su proizvodi od crne slavonske svinje, a poučeni uspjehom samoborske salame shvatili smo da na tržištu možemo konkurirati samo visokokvalitetnim proizvodima. Došli smo na ideju da bi salame i od crne svinje iz Slavonije mogle pružiti pravi domaći štih. Danas imamo dvanaest proizvoda u toj paleti, od salame i slanine do šunke, preko namaza od čvaraka, paštete do buđole”, govori mlađi Runtas. Dodaje kako je razlika između crne i obične svinje u tome što se crna autohtona pasmina tradicionalno uzgaja i hrani većinom u slavonskim šumama, slobodno kreće pašnjacima i prihranjuje manjim količinama žitarica. Uzgoj crne svinje traje i tri puta duže, ali se zato meso odlikuje vrhunskom kvalitetom i okusom. Kad su prije tri godine počeli proizvoditi salamu upravo od te svinje, bili su malo poznati među uzgajivačima svinja.

Nema tajni u proizvodnji
Prvu crnu svinju kupili su na Baniji i plaćali su je po povoljnoj cijeni, 20 kuna žive vage. Kad se to pročulo, prezentirali su sve proizvode u Zagrebu koje je potom tržište dobro prihvatilo. Danas imaju svoje kooperante među kojima su i oni koje je nekada imao ekopoduzetnik Mavrović. Runtas kaže da svinje odmah isplaćuje kooperantima. Zdravko Runtas priča kako na česta pitanja u čemu je tajna njihovih salama odgovara kako nema tajni jer na svakoj salami pišu sastojci. A to je čisti svinjski but, čvrsto masno tkivo ili kockice slanine, a od dodataka papar u zrnu, bijeli luk, sol i mljeveni ljuti feferoni. Bitno je, kaže, kontrolirati cijelu tehnologiju izrade salame; od samoga klanja meso se mora pripremati za proizvod, mora se paziti na isušivanje, vlagu, salamurenje, miješanje, punjenje i na kraju treba kontrolirati zrak. Ukratko, samoborska salama ima svoj standard, izgled i točno je propisano kako se mora raditi. U samoborskom kraju duga je tradicija spravljanja tih salama, češnjovki i drugih suhomesnatih proizvoda. Tradicija njihove izrade se iz Slovenije proširila na sjeverozapadnu Hrvatsku i najdublje korijene ostavila u samoborskom kraju i Zagrebačkoj županiji. U Samoboru je osamdesetih godina skupina uglednih domaćih mesara organizirala Samoborsku salamijadu. Iz te manifestacije, na kojoj je sudjelovao i sam Runtas, razvila se komercijalna proizvodnja.

Dolaze i konjske delicije
Od 2003. do 2005. godine Zagrebačka županija vodila je projekt stvaranja samoborske salame kao županijske robne marke u što je investirano i dosta novca. Stvaranje marke financirali su osim županije i Grad Samobor te Ministarstvo poljoprivrede, a stručni dio vodili su stručnjaci Veterinarskog i Ekonomskog fakulteta. Nakon trogodišnjega znanstvenog istraživanja salama se pojavila na tržištu kao robna marka županije i dobila mnoga priznanja te proglašena izvornim hrvatskim proizvodom. Riđa paleta proizvoda su suhomesnati proizvodi od konjskog mesa koji se nude samo u njihovim prodavaonicama jer nisu u mogućnosti proizvoditi više zbog ograničenih kapaciteta. Kad se izgradi novi pogon, jedna će komora biti “rezervirana” samo za te salame.

Rezultati

Od 500.000 do 15 milijuna kuna prihoda
IGO-MAT je prvih godina ostvarivao godišnje ukupan prihod od 500.000 kuna. Dvije su godine unajmljivali prostor u Sesvetama, potom su se preselili u Samoborske Novake. U današnji pogon preselili su 2000. i tih godina ukupan prihod bio je tri milijuna kuna.

Godišnja proizvodnja od 50.000 komada
Samoborska salama počela se raditi kao robna marka 2004. i prve probne količine iznosile su tisuću komada. Poslije su proizvodili između 100 i 50.000 komada salame. Osim toga za trgovački lanac Spar Hrvatska IGO-MAT proizvodi samoborsku domaću salamu za njihovu liniju Premium.

Županija zaštitila robnu marku
Zagrebačka županija zaštitila je svoju robnu marku “samoborske salame”. Proizvodnjom salame i ostalih suhomesnatih proizvoda te prodajom svježeg mesa u vlastitim prodavaonicama tvrtka ostvaruje godišnje 15 milijuna kuna prihoda.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?