Savršena oluja koju je svjetskim financijskim tržištima nedavno predvidio Nobelom nagrađeni ekonomist Nouriel Roubini možda je već počela. Novi trgovinski tjedan europske burze započele su potpunim krahom, a “zaraza” se proširila i na Ameriku.

>>> OVDJE PROČITAJTE NAJNOVIJI IZVJEŠTAJ S WALL STREETA: Na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom

U 16 sati indeks Frankufrtske burze DAX bio je u minusu 3,78 posto. Francusko tržište kapitala palo je za 3,13 posto, a u Londonu je glavni burzovni indeks FTSE izgubio 2,37 posto vrijednosti. U Italiji je minus iznosio 3,04 posto, a Španjolskoj 2,11 posto. U te dvije zemlje regulatori tržišta kapitala privremeno su zabranili “short selling”. U Španjolskoj će zabrana biti na snazi do kraja listopada, a možda i dulje. “Europska tržište kapitala nalaze se u teškim vremenima ekstremne volatilnosti koja bi mogla uzrokovati poremećaje na tržištu i utjecati na normalan razvoj financijske aktivnosti. U ovim uvjetima nužno je revidirati funkcioniranje tržišta kapitala kako bi se osigurala financijska stabilnost”, stoji u odluci španjolskog regulatora. U Italiji je zbog pada vrijednosti dionica vlasnika Zabe i PBZ-a: UniCredita i Intese Sanpaolo – čak 5 posto, suspendirano trgovanje njihovim vrijednosnicama. Pesimistično raspoloženje investitora u Europi prelilo se i na Wall Street. Američki su indeksi nakon otvaranja zabilježili snažan pad zbog, kako piše CNN, sveopće rasprodaje dionica. Tako je indeks Dow Jones otvorio s padom od čak 1,74 posto, a Nasdaq je bio u minusu od 2,2 posto u odnosu na dan prije. Loše rezultate imao je i indeks S&P500, koji se stropoštao 1,8 posto. O razlozima potopa koji je krenuo s europskih burzi ne treba puno dvojiti. Jedan od “okidača” je nova drama vezana za Grčku u koju opet stižu inspektori “trojke” kako bi ocijenili je li vlada u Ateni učinila dovoljno kako bi se zemlji nastavila isplaćivati pomoć. No njemački Spiegl je objavio izjavu neimenovanoga europskog dužnosnika koji tvrdi da je “međunarodnim inspektorima već jasno da Grci nisu ispunili zacrtane ciljeve”. Poveže li se ta poruka s izjavom zamjenika njemačke kancelarke Philippa Roeslera da “daljnjih ispalata neće biti ako grčka vlada nije zadovoljila trojku”, jasno je da je izlazak Grka iz eurozone opet postalo pitanje dana. Lančana reakcija tu ne staje, španjolski troškovi zaduživanja u ponedjeljak su prvi put premašili 7,5 posto pa je novi grčki scenarij sve izgledniji.