Unatoč zamrznutom tržištu nekretnina na kojem prodavatelji i dalje znatnije ne spuštaju cijene, a kupaca nema, banke su pojačale kreditiranje. Rast plasmana tom ranjivom sektoru zazvonio je na uzbunu u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koja je odaslala i formalnu preporuku bankama da izbjegavaju kreditiranje nekretnina te da se umjesto toga okrenu kreditiranju izvoza. “Nakon ohrabrujućih znakova u 2011. ponovno su vidljivi znaci naginjanja prema dužnicima iz sektora nekretnina sa slabijim bonitetom”, primjećuje HNB u najnovijem izdanju Financijske stabilnosti, publikcije koja donosi pregled ekonomskog zdravlja svih sektora. “Banke bi se, polazeći od toga da će problemi brojnih dužnika, posebno onih u sektoru nekretnina, biti trajnije naravi, trebale snažnije usmjeriti na izvozni sektor koji ima bolju perspektivu za rast”, preporuka je regulatora.
Alfa i omega
Tako je, uz upozorenje Banskim dvorima da zatvaranju proračunskih rupa nema, Hrvatska narodna banka odaslala i poruku bankarima. Neslužbeno nam iz HNB-a kažu da u situaciji male i otvorene ekonomije kakva je Hrvatska s visokom razinom inozemnog duga više nema prostora za toleriranje novog duga. “Banke s alokacijom svih kredita određuju kretanje ekonomije. Naša ekonomska realnost mora se promatrati kroz razinu inozemnog duga od 100 posto BDP-a; to je naša alfa i omega i zato jedino izvoz može biti motor održivog rasta”, kaže naš sugovornik. Godinama smo, kaže, ulagali u ceste i nekretnine i ostale “ludorije bez izvoznog efekta zbog čega i danas više nemamo manevarskog prostora”. Što o HNB-ovu apelu kažu u Hrvatskoj udruzi izvoznika, u četvrtak do zaključenja broja nismo mogli doznati. Premda su banke uglavnom reducirale kreditiranje potrošnje i nekretnina, godišnji rast kredita sektoru nekretnina na kraju ožujka (korigiran za tečaj) od 3,5 posto potaknuo je HNB da upozori banke. Posebno stoga jer se, unatoč povratku recesijskih pritisaka krajem prošle godine, dug sektora nekretnina nastavio povećavati i odudarati od kretanja duga nefinancijskih tvrtki. U posljednja dva tromjesečja (zaključno do kraja ožujka) prirast kredita u sektoru nekretnina porastao je 7 posto u usporedbi s prethodna dva tromjesečja, što je uvjerljivo najviše od svih sektora. Pritom se blago oporavilo kreditiranje građevinskih tvrtki, a smanjilo kreditiranje poslovanja s nekretninama, a prirast inozemnog duga stagnira. Pogledaju li se detalji prirasta kredita, vidljivo je da kod stanogradnje već dvije godine u pravilu nema promjena radi niske potražnja za stanovima. Slab interes posljedica je minimalnog pada cijena nekretnina: cijene stanova u posljednjem tromjesečju 2011. pale su za 2,1% na godišnjoj razini, što znači da su cijene u odnosu na prije krize pale za 13,2%.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kakav hnb bankama?
Pa hnb je štitio te banke koje su od kada su ovdje izvukle van iz države preko 100 miljardi kuna.
Pa nemojte ljude smatrati budalama
Na HBO se trenutno vrti film “Preveliki da propadnu”. Preporučam da ga pogledate i sve u vezi banaka i cijele gospodarske situacije u svijetu će Vam biti jasno.
Kratko i jasno pohlepa pojedinaca dovela je svijet u poziciju BOŽE ČUVAJ NAŠE GOLUBOVE I SIROTINJU BOGATI SE ZA SEBE IONAKO POBRINU.
Bravo Pero! Kakve li istine!
U Hrvatskoj se ne isplati raditi .
Najbolje je čekati na Burzi da se zaposlite u Javnom sektoru , na Državnim Jaslama . Ili da danima pohađate razne doktore i skupljajte liječničku dokumentaciju te tražite penziju .
Iako ste mladi imate veliku šanšu da dobijete mirovinu .
Mnogima je to uspjelo već u tridesetm godinama .
Ljudi su racionalni i ulažu trud tamo gdje je najisplativije .
Glupo je raditi u Realnom sektoru samo za poreze ,doprinose i ostale štibre i harače !
Porez kojim su oporezivani poduzetnici iz Realnog sektora :
25 % PDV na razliku u cjeni
20 % porez na dobit
12 % porez
18 % prirez u Zgb
i sada kada idete kupiti Mercedes platite opet porez 14 %
pa onda 10 % carina
pa na sve to opet PDV 25 %
pa porez na auto godišnje
pa cestarine
pa porez na osiguranje
pa porez na tehnički i regitraciju
pa porez na svaku litru benzina
i t.d…..
nema kaja oporezivanju
gospodarstvo su uništili največim porezima na svjetu !
Kako ćete prepoznati Vladu koja će izvući Hrvatsku iz krize ?
Smanjit će sve poreze Realnom sektoru 50 %
Dobro , ne morate kupiti Mercedes , kupite dionice .
I na dionice od dividende ćete platiti porez 12 % i prirez 18 % Zgb.
Ili kupite nekretninu ?
Opet ćete morati platiti porez kod kupnje i svake godine ćete plaćati porez na imovinu .
U Hrvatskoj se najviše isplati ne raditi .
A ako imate kaku lovu odmah ju potrošite na hranu i piće , sve pojedite , popijte i poserite pa vam nemogu ništa uzeti !
Ito nije kraj deranju kože porezima od ovih Gulikoža :
Kad jednog dana otegnete papke ,
vaši će dragi nasljednici morati platiti porez na ostavljenu im imovinu ,
na vaš dom ,
na vašu vikendicu ,
na vaš auto ,
na vašu tvrtku ,
na vaš obrt ,
na vašu grobnicu…..
Ni to neće biti kraj oporezovanju !
Vaši će nasljednici opet morati plaćati porez na nasljeđenu imovinu !
Mida
da dopunim sliku ;
1. akontacija poreza na dobit za narednu godinu
2. davanja na plaću 100%
3. komunalni troškovi ( slivne vode, zaštite svega mogućeg, spomenička renta, prićuva, komunalne naknade…. )
4. troškovi registracije vozila i troškovi održavanja i korištenja, a koji su na neto cijenu opterečeni spiralno gornjim redosljedom 80%
5. komunikacije na neto trošak 100% naknada i poreza
6. obvezan mito za normalne i zakonske usluge ili razmatranje tvoje ponude uopće
Kada sve zbrojiš dobije 100% od dobiti. Ako nema dobiti onda je gubitak.
država je zadržala svu gomilu SFRJ administracije. Zadržala je i SFRJ porezne zakone i razne dopune i akte državnih nameta.
U zemlji slobodnog tržišta, demokratskog uređenja sa SFRJ poreznim zakonima je prava drama aspurda i nespojivih mogućnosti.
Porezni zakon i kao takvo cijelo društveno uređenje SFRJ-a koji mi danas koristimo samo umjesto Dinara nam piše Kuna i umjesto SFRJ piše RH u poreznom zakonu, imalo je smisla u SFRJ.
Naime taj zakon je SFRJ jamčio destimuliranje privatnog sektora i ostavio mogućnost klasičnog uništenja bilo koga koje iskako iz “Svi za jednoga, jedan za sve “.
Danas koristimo isti zakon bez ideje i cilja, a više neznam dali je Vlast blesava i to ne vidi ili namjerno opstruiraju tu činjenicu radi lakog manipuliranja privatnog sektora.
Pitam se tko ima koristi od toga ?
Država ? Nema
Privatni sektor ? Nema
Državni i javni djelatnici ? IMAJU
Istina može biti samo jedna !
(cenzurirao g.Vjeko)
Uključite se u raspravu