Internetsko bankarstvo skup je tehnoloških usluga koje ustanovama i pojedincima omogućavaju izvođenje bankarskih transakcija preko informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Poznato i kao “online banking” i “e-banking”, internetsko bankarstvo danas se najčešće odvija internetom i nezaobilizan je dio u ponudi svake banke.

Veća zarada
U današnjemu globaliziranom svijetu bez internetskoga bankarstva ne bi bilo brzih transakcija koje pojedincima znatno štede vrijeme, a financijskim ustanovama omogućavaju vrlo brzu reakciju na tržišne događaje što u konačnici znači i mogućnost povećavanja profita. Neke od prednosti online bankarstva su vođenja računa i obavljanje bezgotovinskoga platnog prometa preko interneta u stvarnom vremenu, ubrzavanje dostave naloga za plaćanje, brzo izvještavanje o transakcijama, pregled stanja i prometa po računima, kontrola nad financijskim poslovanjem, gotovo trenutno izvršavanje naloga, zadavanje valute… Pravi razvoj onoga što danas smatramo internetskim bankarstvom počeo je 1994. godine kada je Stanford Federal Credit Union (SFCU) ponudio usluge online bankinga. Iako je i prije toga bilo razmjene financijskih informacija i prebacivanja sredstava između financijskih institucija, a tu prije svega mislimo na engleske i francuske zatvorene sustave, tek je razvoj interneta omogućio globalno bankarstvo u pravom smislu riječi. Globalno znači da korisnik može pristupiti svom računu s bilo kojeg mjesta u svijetu i pritom mu treba samo računalo s pristupom internetu. Budući da u online bankarstvu nije riječ o prijenosu velike količine podataka, ono se može uspješno obavljati i na sporim, prema današnjim standardima, internetskim vezama. Kada se promatra razvoj bankarstva, jasno je vidljiva fazna evolucija, odnosno promjena ponašanja banke kojim institucija izlazi ususret klijentu. Taj razvoj ima tri osnovne faze: tradicionalno bankarstvo, izravno bankarstvo i virtualno bankarstvo. U tradicionalnom bankarstvu klijent dolazi u poslovnicu, a bankarsko osoblje obavlja bankarske poslove. U daljinskom bankarstvu klijent koristi bankomat ili terminal, dakle može obavljati osnovne bankarske poslove bez dolaska u poslovnicu koristeći bankovni softverski sustav. U virtualnom bankarstvu klijent se koristi internetom za pristup banci, a kao “front-end” koristi se standardnim aplikacijama poput web-preglednika. U toj najnovijoj fazi razvoja na klijenta je prebačeno još više bankarskih poslova pa može samostalno obavljati niz aktivnosti, od otvaranja računa preko prometa po računu do zatvaranja računa.

Pojam virtualnog
Ovdje valja razjasniti pojam “virtualno”. On se često koristi u vrlo širokom smislu za sve aktivnosti koje se obavljaju internetom, što naravno nije najbolja definicija jer iza svake bankarske aktivnosti u “back-endu” stoji vrlo sofistifiran bankovni softver, no postoje i banke koje egzistiraju samo na internetu i djeluju kao dodatni kanal za pružanje usluga. Te banke, koje su dakle u pravom smislu virtualne, još su jedan razlog upotrebe sintagme “virtualno bankarstvo”. U Hrvatskoj je internetsko bankarstvo zaživjelo relativno rano u odnosu na druge usporedive zemlje. Ovdje valja spomenuti Međimursku banku, koja je u travnju 1999. godine predstavila internetsko bankarstvo, Privrednu banku Zagreb koja je e-banking uvela u listopadu 2000. te Zagrebačku banku koja je ušla u virtualni svijet 2001. (usluge za poduzeća), odnosno 2002. godine (za građane). Internet bankarstvo znatno je napredovalo od rješenja prve generacije. Stariji su sustavi korisnicima omogućavali pregled najnovijih izvoda na internetu, prijenos sredstava s računa na drugi račun unutar iste banke te plaćanje ograničenog broja računa. Klijenti su s vremenom tražili nove usluge, odnosno cijelu lepezu bankovnih usluga pa se danas internetom mogu obavljati gotovo svi bankarski poslovi.

Osobne financije
Jedan od primjera dodatnih usluga je i alat za osobne financije. Ti alati omogućavaju pregled aktivnosti na računima u više financijskih institucija te analiziraju potrošnju kućanstava. Takvi programi s jedne strane uvelike olakšavaju život klijentu, a s druge strane vrlo ih je jednostavno primijeniti na postojeće sustave. Valja napomenuti da predstavljaju i odličnu marketinšku platformu za financijsku instituciju pa je korist takvih dodatnih servisa višestruka.