U iduća dva do tri tjedna ministar financija Slavko Linić potražit će na domaćem financijskom tržištu svježu financijsku injekciju. Iako zasada nema službenih informacija iz Vlade, domaći ulagači ozbiljno se pripremaju na novu obveznicu kojom će se država zadužiti između 3,5 i 5 milijardi kuna. Iako se na tržištu o novom izdanju šuška dulje od mjesec dana, pozitivni zaključci nedavnog europskog summita i smirivanje panike oko Grčke, intenzivirali su očekivanja domaćih ulagača. Neslužbeno doznajemo da se izdanje tempira za kraj srpnja jer se tada očekuje vrhunac pozitivnog raspoloženja i najmanja premija rizika za Hrvatsku.

Manji pritisak
Država ove godine mora otplatiti oko 15,9 milijardi kuna što uključuje obveze središnje države, lokalnih razina, ali i tvrtke poput HAC-a. Najvažniji dio financiranja riješen je krajem travnja kad je država na američkom tržištu prodala 1,5 milijardi dolara obveznica (oko 8,3 milijardi kuna) uz 6,375 posto prinosa. Uspješno inozemno izdanje smanjilo je pritisak ministru Liniću na daljenje osiguravanje financiranja države. Prema projekciji središnje banke, računa se da bi domaća obveznica mogla ići i do 6 milijardi kuna, dok bi preostali iznos bio osiguran plasmanom trezorskih zapisa čiji se neto prirast u ovoj godini očekuje do 1,5 milijarde kuna. Nova obveznica mogla bi djelomično imati valutnu klauzulu, a djelomično biti kunska. Iako još nema službene najave od ministarstva financija, neslužbeno se može čuti da će u džep ponajprije posegnuti domaći instiucionalni investitori, prvenstveno mirovinski fondovi, a da je interes banaka zasad neobično slab.

Preko nišana
Jesu li se banke dovoljno pozicionirale prema državnom dugu da nisu zainteresirane za novu obveznicu ili je u pitanju slanje poruke u Katančićevu, teško je reći, no vjerojatnija je druga mogućnost. Stručnjaci podsjećaju da se ministar Linić i banke trenutno gledaju ‘preko nišana’. S obzirom da Linić nema pritisak na financiranje kakav je bio prošle godine, Vlada je mogla povući niz poteza koji bankama nisu baš ‘sjeli’ poput zabrane isplate plaća bez uplate doprinosa i ograničavanja naplate troška opomena koji će banke stajati milijune kuna. Posebnu bojazan ipak domaćim bankarima stvara namjera uvođenja poreza na imovinu od kojeg, čini se, ministar Slavko Linić nema namjere odustati. Sam po sebi porez na imovinu pitanje je socijalne pravde i veliki strukturni pomak kojeg stručnjaci uglavnom pozdravljaju.

Ispuhavanje balona
No, istodobno se očekuje da će taj porez probušiti balon na tržištu nekretnina; bude li korekcija postepena neće biti problema, no u slučaju bržeg pada cijena posebno će teško biti pogođene bilance banaka. To bi moglo stvoriti pritisak na dobit i kapital što vlasnici banaka ne žele, ali i uzdrmati bankarski sustav, a to HNB ne smije dozvoliti.Promet obveznicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je u petak 11,9 milijuna kuna. Samo dan ranije u četvrtak promet je bio 38 milijuna kuna. Analitičari smatraju da zbog najave novih obveznica postojeće su suočene s korekcijskim rizicima, kao i da je priprema za novo izdanje vidljiva u padu prinosa na trezorske zapise.