Europska središnja banka srezala je u četvrtak referentne kamatne stope na novu povijesno nisku razinu u pokušaju da potakne zamah slabašnoga ekonomskog rasta u zemljama eurozone. Ključnu kamatnu stopu ECB je spustio za 0,25-postotnih bodova pa će sada za europske banke iznositi 0,75 posto, a kamata na prekonoćne depozite prizemljena je na nulu kako bi se poslovne banke potaknulo da kreditiranju ekonomiju, a ne da, kao dosad, oko 800 milijardi eura drže na sigurnim računima u središnjoj banci. Na svjetskim burzama takav potez ECB-a bio je očekivan, ponajviše nakon objave da rast usporava u vodećoj europskoj ekonomskoj sili – Njemačkoj. Pola sata prije službene konferencije za novinare čelnika ECB-a Marija Draghija indeksi na europskim tržištima kapitala bilježili su rast vrijednosti od oko 0,7%, no nakon objave poteza ECB-a situacija se obrnula. Indeks njemačke burze DAX pao je 1,1 posto, londonski FTSE 100 kliznuo je 0,24 posto, a francuski CAC40 spustio se čak 1,53 posto.

Tmurne prognoze
Treba napomenuti da čak i unatoč najnovijem potezu Draghi očekuje vrlo slab oporavak eurozone. “Rizici za ekonomske prognoze rasta i dalje će biti veliki. Do kraja godine očekujemo da se rast postepeno oporavi iako će zamah biti prigušen brojnim faktorima, posebno pritiskom dužničke krize u nekim državama i njihova utjecaja na uvjete kreditiranja”, rekao je Draghi. Potez ECB-a uslijedio je odmah nakon odluke središnjih banaka Kine i Velike Britanije da “olabave” monetarnu politiku. Upitan znači li gotovo simultana akcija triju zemalja da je situacija danas gora nego za izbijanja krize 2008., Draghi je takve bojazni odbacio rekavši da nije bilo koordinacije. Osim povećanja likvidnosti spuštanje referentnoga kamatnjaka pojeftinit će zaduživanje perifernih zemalja eurozone, posebno banaka iz južne Europe koje već neko vrijeme ECB traže zajmove, piše Reuters. Spuštanje kamatnjaka za 25 baznih bodova smanjit će godišnje troškove kamata trogodišnjih zajmova ECB-a za oko 2,5 milijardi eura, izračun je Reutersa. “Potez ECB-a način je dan se potakne banke na kreditnu aktivnost, kupnju državnih obveznica perifernih članica, ali i pokušaj ublažavanja slabih izgleda rasta u eurozoni. Potez će povećati likvidnost, ali bez drugih mjera ne može pokrenuti gospodarski ciklus, osobito ne dok je još neizvjesna situacija u Grčkoj i Španjolskoj”, kaže Zrinka Živković-Matijević iz RBA.

Oklijevanje političara
Zdeslav Šantić iz SG-Splitske banke kaže: “Očigledno je da se političari nisu mogli dogovoriti o donošenju konkretnih mjera za spas eurozone. Kada politika oklijeva, onda je pritisak prešao na monetarnu vlast”. Te će mjere omogućiti likvidnost, kaže, no upozorava da ne treba očekivati značajnije efekte.