Na kraju sastanka čelnika zemalja skupine 20 najvećih gospodarstava održanog u lipnju, sudionici su izjavili da su zajednički posvećeni promicanju rasta i otvaranju novih radnih mjesta. No nitko nije bio siguran je li Angela Merkel, njemačka kancelarka i glavni zagovornik proračunske štednje, spremna odustati od suprotstavljanja pojačanoj državnoj potrošnji s ciljem ublažavanja europske dužničke krize.
Pristala je 22. lipnja na paket poticaja vrijedan 130 milijardi eura, što je dobrodošao znak da bi konačno mogla promijeniti stav. U posljednji tren. Španjolska je na samom rubu, a Italiju smatraju sljedećom pločicom domina. Moody’s Investor Service spustio je 21. lipnja kreditni rejting 15 banaka. U najnovijim podacima 22. lipnja mogao se iščitati pad poslovnog povjerenja u Njemačkoj, što ukazuje na usporavanje gospodarstva i u toj državi ne razriješi li se ubrzo kriza eura. Novi sporazum, izrađen na sastanku Angele Merkel te čelnika Francuske, Italije i Španjolske u Rimu, uglavnom već postojeća sredstva namjenjuje novim projektima. Sam taj paket neće ublažiti gospodarsko usporavanje u Europi. No njime se stvaraju “projektne obveznice”, ideja koju zagovara francuski predsjednik François Hollande, a prema kojoj bi eurozona omogućila zajmove privatnim tvrtkama spremnima na infrastrukturne projekte kojima bi se otvorila nova radna mjesta. Projektne obveze sa zajedničkom financijskom potporom bile bi tako jedan korak naprijed prema zajedničkim euroobveznicama, što je potez kojim bi se olakšao dužnički teret ranjivih europskih gospodarstava, a kojemu se Njemačka žustro opire. Angela Merkel također je izjavila da se četvero državnika dogovorilo oko potrebe uvođenja poreza na financijske transakcije na području eurozone kojim bi se otplaćivali paketi spasa bez dodatnog zaduživanja pojedinih vlada. Ovaj je porez zdravorazumska zamisao, a i izazov Britaniji te Sjedinjenim Američkim Državama, koje bježe od takvih poreza. Ipak, doista teške odluke tek su pred nama. Sporazumi o štednji moraju olakšati uvjete kako bi se uspjele provesti mjere rasta kojima će se pokušati riješiti problem nezaposlenosti. Čelnici moraju ubrzati proces europske institucionalne integracije, uključujući bankarsku i fiskalnu uniju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu