Vladin program subvencioniranja stambenih kredita, tzv. Bačićev model, prema kojem država četiri godine plaća pola rate kredita onima kojima se subvencije odobre u dvije godine, rezultirao je sa 2251 kupljenim stanom. Odobravanje subvencija čekalo se s već pripremljenim fasciklima u kojima su bili svi potrebni papiri te je nakon objave o novom krugu u ožujku ove godine u svega nekoliko dana ispunjena kvota subvencija. Za 2012. godinu zbog zanimanja građana na 10,2 milijuna kuna predviđenih za subvencije ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak odobrio je dodatnih 5 milijuna kuna. Rudolf Rom, direktor sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže da je to i dalje nedovoljno. Poticaji su, spominje Rom, odlična stvar, no sredstava je malo za sve zainteresirane. Osnova modela bivšeg ministra Branka Bačića je da država plaća pola rate kredita u prve četiri godine za kupnju stana. Ta je subvencija nepovratna, a dobivaju je mlađi od 45 godina za kupnju prvog stana s tim da cijena četvornog metra s PDV-om nije viša od 1900 eura. Zauzvrat su banke spustile kamate na maksimalnih 4,95 posto u prve četiri godine, a poslije te četiri godine u iduće dvije kamata smije narasti najviše za 10 posto tako da u petoj i šestoj godini visina otplate iznosi najviše 5,5 posto.

Uvjeti kupnje
“Prodaja stanova uz državnu subvenciju bitno je pridonijela prodaji novoizgrađenih stanova jer su novodefinirani kriteriji za dobivanje subvencije dobro pogodili tržišne zahtjeve, a i investitori su pokazali dosta fleksibilnosti u određivanju povoljnijih uvjeta kupnje kako bi se uklopili u uvjete i ostvarili što bolju prodaju”, kaže Mojca Kinčič, voditeljica odjela posredovanja i konzaltinga Zane, trgovačkog društva za poslovanje nekretninama u vlasništvu Zagrebačke banke. Prema njihovu biltenu, od sveukupnog broja odobrenih kredita 2011. i 2012. 53% je odobreno u Zagrebačkoj banci, 19,3% u PBZ-u te 12% u Erste banci. To znači da će Zagrebačka banka za 1171 stambeni kredit od države u razdoblju od četiri godine dobiti nešto više od 12 milijuna eura. Upravo zbog toga mnogi smatraju da se subvencijama išlo na ruku bankama i građevinarima, no Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku, smatra da i građani profitiraju od subvencija. Mladi ljudi koji su se našli u nepovoljnom financijskom okruženju ovim modelom dobili su priliku za kupnju prve nekretnine, kaže Likan.

Kvaliteta stanova
Naglašava kako se stanje na tržištu, koje broji mnoštvo neprodanih stanova, bilježi upravo zato što je financijska kriza natjerala građevinare da po razumnim cijenama grade kvalitetnije stanove. “Dobra stana gospodarske situacije u kojoj smo se našli je što na tržište od početka krize dolaze projekti koji su kvalitetniji i cjenovno prilagođeni realnim tržišnim vrijednostima. Što se novih investicija tiče, Rijeka ima izvrsnu situaciju. U najavi je velik projekt stanogradnje i stanovi se i dalje izvrsno prodaju. Razlog dobre prodaje je kvaliteta stanova i pomno planiranje novih investicija”, govori Likan. Spominje kako ljudi i dalje podižu kredite za stanove jer su shvatili da trenutna situacija nije moment koji će proći za mjesec ili godinu. Privikli su se na situaciju, kaže Likan, te se i dalje odlučuju za stambene kredite. Njezino mišljenje opravdavaju i podaci koje smo dobili iz Erste banke u kojima se vidi da se po razdobljima za prva četiri mjeseca u posljednje tri godine podižu krediti u okvirno sličnim brojkama. Prema posljednjim dostupnim podacima, u prva četiri mjeseca ove godine izdali su gotovo 550 stambenih kredita građanima (za kupnju, izgradnju i adaptaciju) u vrijednosti od gotovo 160 milijuna kuna. U prva četiri mjeseca 2010. plasirano je 550 stambenih kredita u vrijednosti od ukupno 185 milijuna kuna, a u istom razdoblju 2011. njih 660 u vrijednosti od ukupno 178 milijuna kuna.Predsjednica Uprave Erste nekretnina Ilijana Jeleč kaže kako danas situaciju na tržištu nekretnina trebamo promatrati barem iz dva, ako ne i više aspekata. “Više nije dovoljno govoriti o tržištu stambenih nekretnina samo kroz prizmu cijene, jer uz nju uvijek moramo vezati tip proizvoda o kojem govorimo, u ovom slučaju o vrsti nekretnine”, govori Jeleč. Kao i Likan spominje kako se kvalitetni stanovi doista dobro prodaju. Kao primjer navodi projekt Euroblok na Trnju u Zagrebu. Ondje se stanovi prodaju, navodi, bez smanjivanja cijene, a dosad je prodano 63% stanova. Ipak, kaže da su u prosjeku prilikom kupnje nekretnine klijenti skloniji kupnji stanova cjenovno nižih razreda.

Kupuju i stranci
Približavanjem ulaska Hrvatske u Europsku uniju očekuje se i povećan interes za stanove koji su turističke namjene. Mojca Kinčič iz Zane spominje kako se očekuje najviše potražnje za nekretnine srednjeg razreda, cijene od 60.000 do 100.000 eura, posebno na priobalnom području, te nekretnina najvišeg razreda, stare građanske vile u priobalnim gradovima kao što su Rovinj, Poreč i Dubrovnik. Dodaje kako najviše projekata očekuju u rekonstrukciji već postojećih turističkih objekata te rekonstrukciji industrijskih prostora koji se nalaze unutar gradova. Početak realizacije ne očekuje do kraja ove, već eventualno 2013. ili čak 2014. godine. S druge strane Likan govori kako su građani Europske unije pokazali povećano zanimanje za turističke nekretnine na Jadranu, no govori kako treba i razlikovati povećanje interesa od porasta kupoprodaje. U pravilu se stranci, spominje, zanimaju za kupnju nekretnina na hrvatskoj obali, ali cijene su niže u drugim zemljama poput Italije, Francuske, Španjolske, Crne Gore ili Albanije. “Mi tradicionalno izrazito cijenimo svoj kvadrat. Moja preporuka onima koji prodaju nekretnine jest uvijek da usporede cijene nekretnina s drugim tržištima (koje su u realnoj usporedbi s njihovima) i tek tada odrede cijenu”, poručuje Likan.