Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Likvidnost portfelja: nemoguća misija

Autor: Ana Blašković
26. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Manjim fondovima izvan banaka gotovo je nemoguće doći do novca. Malih ulagača nema, institucionalni su se opekli nakon Credo banke, a mirovinci i da hoće ne smiju ulagati

S domaćeg tržišta kapitala kovčege je spakirao još jedan sudionik. Hanfa je odlučila da se oduzme dozvola ST Investu, jedinom društvu za upravljanje fondovima na području Splita.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Regulator je u opširnom obrazloženju objasnio da iza niza razloga koji su doveli do tako drastičnog rješenja primarno stoje nelikvidnost i prekoračenje ulaganja portfelju u kojem su vrijednosnice Ingre, RIZ Odašiljača, Dalekovoda, Nexe grupe… Premda je neosporno da regulator osigurava poštivanje propisa i očuvanje povjerenja, pitanje jest koliko je moguće imati likvidnost ako je promet na Zagrebačkoj burzi desetak milijuna kuna ili manje? Gdje pronaći likvidnost ako tržište gotovo ne postoji i na njemu nema stranih fondova i ulagača? Jer kakvo je to tržište gdje je jedina likvidna dionica s milijunskim prometom HT, a ostale perjanice poput Podravke imaju 50.000 kuna prometa? Ili Atlantic grupa s volumenom manjim od 20.000 kuna? Koliko god zabijali glavu u pijesak i govorili o konsolidaciji tržišta na kojem preživljavaju najjači, činjenica je da je danas manjim fondovima, dakle uglavnom izvan bankarskih grupa, nemoguće doći do novca. Malih ulagača nema, institucionalni su se opekli nakon Credo banke, a mirovinski fondovi imaju propisane stroge limite za ulaganja. Opet, kakva je korist za gospodarstvo u duljem roku ako se financijsko tržište očisti od konkurencije tako da na njemu uspiju preživjeti samo fondovi najjačih banaka?

S domaćeg tržišta kapitala kovčege je spakirao još jedan sudionik. Hanfa je odlučila da se oduzme dozvola ST Investu, jedinom društvu za upravljanje fondovima na području Splita.

Regulator je u opširnom obrazloženju objasnio da iza niza razloga koji su doveli do tako drastičnog rješenja primarno stoje nelikvidnost i prekoračenje ulaganja portfelju u kojem su vrijednosnice Ingre, RIZ Odašiljača, Dalekovoda, Nexe grupe… Premda je neosporno da regulator osigurava poštivanje propisa i očuvanje povjerenja, pitanje jest koliko je moguće imati likvidnost ako je promet na Zagrebačkoj burzi desetak milijuna kuna ili manje? Gdje pronaći likvidnost ako tržište gotovo ne postoji i na njemu nema stranih fondova i ulagača? Jer kakvo je to tržište gdje je jedina likvidna dionica s milijunskim prometom HT, a ostale perjanice poput Podravke imaju 50.000 kuna prometa? Ili Atlantic grupa s volumenom manjim od 20.000 kuna? Koliko god zabijali glavu u pijesak i govorili o konsolidaciji tržišta na kojem preživljavaju najjači, činjenica je da je danas manjim fondovima, dakle uglavnom izvan bankarskih grupa, nemoguće doći do novca. Malih ulagača nema, institucionalni su se opekli nakon Credo banke, a mirovinski fondovi imaju propisane stroge limite za ulaganja. Opet, kakva je korist za gospodarstvo u duljem roku ako se financijsko tržište očisti od konkurencije tako da na njemu uspiju preživjeti samo fondovi najjačih banaka?

Autor: Ana Blašković
26. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Dobro napisano! Trebaju biti isti kriteriji za sve. ST invest se proziva zbog nelikvidnog portfelja i kršenja ograničenja sa Nexe, a slične pozicije imaju i bankarski fondovi.
http://www.hrportfolio.hr/dokumenti/investicijska_struktura/2012_03_ID_RBA_PRESTIGE.pdf
http://www.hrportfolio.hr/dokumenti/investicijska_struktura/2012_03_ID_RBA_BONDS.pdf

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close