Nakon sastanka na vrhu čelnika 20 najmoćnijih svjetskih država prošloga tjedna u Meksiku, na kojemu su se europski čelnici dogovorili da će se dogovoriti o načinu spašavanja eurozone, oči svjetske javnosti uprte su u sastanak europskih lidera u četvrtak od kojega se mnogo očekuje. Na njemu će sudjelovati i premijer Zoran Milanović kao promatrač. Težnja o uspostavljanju snažnije fisklane i bankarske unije primarni je cilj europskih lidera. Prema prijedlogu odluka koje su objavljene u utorak, članice eurozone trebale bi prenijeti nadzor nad svojim bankama nekom od europskih supervizora, a najčešći kandidat za taj posao je Europska središnja banka (ECB). Zauzvrat, “spasonosni” fondovi Unije trebali bi dobiti dozvolu za osiguravanjem depozita tih banaka i intervenirati kapitalom kada je to potrebno.

Nacrt na deset stranica
Prijedlozi odluka, koji su ispisani na sedam stranica, ocrtavaju buduće funkcioniranje unije, a uključen je i prijedlog na temelju kojega bi se prisililo vlade članica da moraju od drugih država eurozone dobiti dozvolu koliki smiju imati deficit svojih proračuna. Čak se predlaže i da lideri država od ostalih članica traže dozvolu prilikom planova potrošnje i poreza, piše Wall Street Journal. Dokument su inače pripremili čelni ljudi Vijeća Europe, ECB-a, Europske komisije i eurogrupe (ministri financija država članica eurozone, op. a). No ostaje nejasno kako će se odluke primijeniti imajući u vidu izrazito složen politički sustav u Europi. Primjerice, nije jasno koje su to institucije u Uniji koje bi trebale preuzeti nove uloge. To bi trebalo biti iskristalizirano do prosinca, dok bi radna verzija tih odluka trebala biti donesena u listopadu. To naravno nisu jedini problemi. Ako bi lideri članica Europske unije, ili barem eurozone, prihvatili prijedloge, to bi moglo rezultirati dugotrajnim i vjerojatno “trnovitim remontom” monetarne unije. Ne samo da bi u tom slučaju bilo potrebno mijenjati odredbe ugovora Europske unije, nego bi nacionalni parlamenti morali ratificirati te odluke, pa čak i održati referendume. Također bi donošenje tih odluka moglo stvoriti dodatne podjele između država koje koriste euro kao valutu i ostalih deset koje ne koriste.

Micanje rizika iz jednadžbe
Prema sadašnjim “pravilima igre” države, odnosno nacionalne vlade nadgledaju svoje banke u suradnji s Europskom agencijom za banke (EBA). Kako bi se rizik od propasti banaka u potpunosti maknuo s nacionalne razine i podigao na Europsku uniju, a samim time i spriječio da posrnule banke za sobom povuku na dno cijelu državu, novi Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) težak 500 milijardi eura trebao bi imati mogućnost djelovati. Zauzvrat što dijeli rizik europski regulator, a vrlo vjerojatno je riječ o ECB-u, dobit će nove, veće ovlasti kako bi izravno intervenirao kod banaka prije nego one dospiju u velike probleme. Bilo kako bilo, jedino što je jasno iz prijedloga odluka je to da će biti problema s njihovom provedbom. S obzirom na to da bi dio odluka trebale ratificirati članice EU, postoji velika vjerojatnost da će taj proces trajati nekoliko mjeseci.

Potez Moody’sa

Rezanje rejtinga 28 banaka
Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s snizila je rejtinge čak 28 španjolskih banaka. Najnoviji potez nadovezuje se na sniženje rejtinga Španjolske na razinu nadomak “junk” statusa. Iz Moody’sa poručuju da smanjena kreditna sposobnost Španjolske “podrazumijeva slabiji kreditni profil španjolskih banaka”.