Ako je vjerovati procjenama nekolicine respektabilnih analitičara s druge strane Atlantika, razdoblje straight-forward pristupa američkih monetarnih vlasti, koje su do sada svu svoju pozornost posvećivale inflacijskim pritiscima, pomalo ignorirajući dinamiku ekonomske aktivnosti, konačno se bliži kraju. Barem se takav dojam stječ na temelju posljednjih javnih istupa kreatora monetarne politike, pri čemu na površinu izlazi još uvijek prilično suptilna doza zabrinutosti u pogledu agresivne strategije središnje banke negativnih učinaka uzlaznog ciklusa ključnih kamatnih stopa. A ukoliko se procjene pokažu ispravnima, mekši stavovi središnje banke spram inflacije mogli bi postati ključan faktor priželjkivanog pozitivnog trenda na tržištima kapitala širom svijeta, o čemu se jučer dosta raspravljalo, jer već bi uobičajena objava zapisnika sa prethodnog sastanka Odmora za monetarnu politiku (početkom kolovoza) mogla donekle razjasniti nedoumice analitičara.

Otuda i snažan rasta burzovnih indeksa na Wall Streetu na početku tjedna, koji je djelovao vrlo poticajno i na ulagače u Aziji i Europi, čije je raspoloženje u velikoj mjeri determinirao i najnoviji pad cijena na tržištu nafte. Naime, šanse da tropska oluja skrene ka Meksičkom zaljevu prema posljednjim su prognozama doista minorne, i upravo je to natjeralo špekulante na masovno povlačenje, ponovo dovodeći u pitanje prilično čvrstu razinu podrške od 70 dolara po barelu WTI sirove nafte. Uzimajući pritom u obzir optimistično intonirani news-flow sa korporativnog fronta, pesimistima je tijekom jučerašnje trgovine bio poprilično sužen izbor, čime su ponajprije stradali – naftaši. U čijem je slučaju dodatna otegotna okolnost bila najava istrage koja British Petroleumu, pored prijašnjih optužbi za manipulaciju tržišta prirodnoga plina, na teret stavlja i ilegalne aktivnost na tržištu sirove nafte i naftnih derivata, makar je dobar dio upućenih promatrača to ocijenio svojevrsnim «lovom na vještice». No BP je svejedno bio u minusu od 0,6 posto, baš kao i Total i Royal Dutch/Shell. Promjenom raspoloženja najviše su profitirali oni najslabiji. Riječ je, naravno, o dionicama hi-tech sektora, koje se u ovoj godini ne mogu pohvaliti osobito uvjerljivom izvedbom, i zbog toga djeluju atraktivno većem dijelu publike, čiju su pozornost jučer privukle i optimistične najave japanske kompanije Eplida Memory. Jer Uprava na velika zvona govori o snažnom rastu narudžbi u segmentu poluvodičke industrije, čime su se izravno okoristili Infineon i STMicroelectronics, ubilježivši rast cijene dionica od 2 posto. Među zapaženim dobitnicima bili su i rudari, i to nakon što je Antofagasta objavila podatak o rastu dobiti od 78 posto (na 653 milijuna dolara) u prvih šest mjeseci ove godine, uvjerljivo nadmašivši očekivanja analitičara, usprkos padu proizvodnje od čak 9 posto. Znatno jeftiniju naftu odlično su iskoristile i zrakoplovne kompanije, a prije svih British Airways, čije su dionice, nadoknađujući dan zaostatka za kontinentalnim dijelom Europe, skočile za 3,4 posto. Signet Group su pak investitori panično napuštali, nakon što su KKR i Apax Partners demantirali nagađanja o mogućem preuzimanju vlasnička nekoliko draguljarskih lanaca. Istodobno, Bayer nije pretjerano oduševio ostvarenim poslovnim rezultatima, spustivši se u minusu od 0,5 posto.

Ruska kompanija ušla u EADS
Ipak, po mnogima vijest dana odnosi se na EADS (+3,1 posto), u čiju se vlasničku strukturu, putem Vneshtorgbank (u državnom vlasništvu), ugurala i ruska vlada, akumuliravši, na sveopće iznenađenje, udio od oko 5 posto. Kako se neočekivana transakcija dovodi u vezu s vojnom komponentom businessa, vijest je djelovala vrlo poticajno i na ostatak sektora, pa su Thales i Safran porasli za oko 3,5 posto, dok su BAE Systems i Finmeccanica ubilježili rast od 2,5 posto.