Neprivlačni ljudi jedna su od rijetkih skupina koje je dopušteno diskriminirati. Ne samo na planu međuljudskih odnosa, već i u situacijama u kojima je ravnopravnost propisana – u školi, u profesiji, pred sudom. Istraživanja pokazuju da privlačni učenici i studenti primaju više pažnje i bolje ocjene od nastavnika, zgodniji pacijenti dobivaju veću i osobniju njegu od liječnika, a markantni kriminalci zarađuju blaže kazne od manje privlačnih pojedinaca za jednaka djela.Izgled, dakako, utječe i na poslovni i financijski uspjeh. Prof. Daniel Hamermesh s Teksaškog sveučilišta i Jeff Biddle s Državnog sveučilišta u Michiganu otkrili su da ružnjikavi u SAD i Kanadi zarađuju 5 do 10% manje od prosječno zgodnih, dok prosječni ubiru 3 do 8% manje od zgodnih.

Muškarci lošije prolaze
Njihovo je istraživanje o odvjetnicima pokazalo da zgodniji među njima prije postaju partneri u odvjetničkim tvrtkama od neprivlačnih kolega. Tandem Hamermesh – Biddle potom je ispitao britansko tržište radne snage. Tamo neprivlačni muškarci prolaze lošije od žena, zarađujući 18% ispod prosjeka, prema ženskih -11%. Nagrada za ljepotu je kod oba spola prilično mala, samo +1%. Neznatno se razlikuju podaci do kojih su došli stručnjaci s londonskog Sveučilišta Guildhall. Analizirajući 11.000 osoba u dobi od oko 33 godine, iznašli su da neprivlačni muškarci zarađuju 15% manje od atraktivnih, dok ružnjikave žene zarađuju 11% manje od zgodnih.

Svi favoriziraju ljepotu
U Kini je veći teret na manje lijepim ženama, što se moglo vidjeti i na slučaju “skrivanja” prave izvođačice olimpijske himne prilikom otvaranja Igara u Pekingu, jer nije bila dovoljno ljepuškasta.U Šangaju ružnije žene zarađuju čak 31% manje, a lijepe 10% više od prosjeka. Kod mušaraca taj je omjer –25% i +3%. Zamislite da imate dva kandidata za posao. Obojica (ili obje) istog su spola i to onog koji je vama zanimljiv. Obojica imaju podjednake životopise i dobro su prošli na razgovoru. No, jedan je više, a drugi manje zgodan. Hoće li njihova vanjština utjecati na vašu odluku? Možda ne na vašu, ali mogao bi na odluku manje moralnih smrtnika. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da tjelesna privlačnost kandidata za posao uvelike utječe na poslodavčevu odluku o zapošljavanju i da postoji značajna razlika između plaće i statusa zgodnih i manje zgodnih zaposlenika. U istraživanju, muški i ženski ispitanici imali su zadatak procijeniti kandidate za posao na temelju njihovih fotografija te im dodijeliti radna mjesta i odgovarajuće plaće. Ženske su sudionice davale zgodnim muškarcima bolje poslove nego prosječnima, a favorizirale su i zgodne muškarce na račun zgodnih ženskih kandidata.

Pripisivanje osobina
Najlošije su kod ženskih ispitanica prošli manje zgodni muškarci, kojima su ostale samo mrvice. Muški ispitanici davali su podjednako dobre poslove zgodnim muškarcima i ženama, a općenito su dodjeljivali više slabijih poslova nego žene. “S poslovnog stanovišta, menadžeri i kadrovici trebaju biti svjesniji svoje motivacije pri donošenju odluka o zapošljavanju, jer mogu biti podložni predrasudama i pristranosti”, kazuju autori istraživanja Carl Senior i Michael Butler sa Sveučilišta Aston.“Već se otprije vjerovalo da izvrnuta percepcija, zvana ‘halo efekt’, utječe na ishode intervjua. Kad okolina nekog doživljava atraktivnim, ujedno mu pripisuje i druge pozitivne osobine, uključujući i višu inteligenciju”, zaključili su autori.

Znanstveni dokazi

Programirana privlačnost
Doktor Gordon Patzer, koji je proveo više od tri desetljeća proučavajući tjelesnu privlačnost, tvrdi da su ljudi programirani da povoljnije reagiraju na privlačne ljude. Još u kolijevci, bebe duže i pažljivije promatraju lijepa lica (točnije, lica koja odrasli neutralci procjenjuju lijepima). I majke pružaju više pažnje vlastitom zgodnijem djetetu nauštrb onog manje zgodnog – toliko o majčinskom instinktu.“Istraživanja pokazuju da se ljudi izrazito trude izaći u susret privlačnima jer žele da ih oni prihvate u svoje društvo. Muškarce i žene zgodnog izgleda okolina smatra nadarenijima, ugodnijima i bistrijima”, kaže Patzer.

Zašto se uređujemo
Iskustvo nam govori da se drugi ophode prema nama ovisno o našoj privlačnosti. Kad izgled ne bi bio važan, zašto bi se ljudi uređivali za poslovne razgovore i zašto bi trošili ogromna sredstva na estetske operacije? Zato ne čudi da kozmetička industrija godišnje u svijetu obrne 280 milijardi dolara. Ljepota, dakako, nije jedini adut, niti baš svaki menadžer i kadrovik pada na površne efekte. Neku ulogu u profesionalnom uspjehu igraju i držanje, energija, dojam vjere u vlastite sposobnosti pa čak i znanje i stručnost.

Trijumf visokih i vitkih
Za poslovni položaj i zaradu važne su i visina i težina. Stručnjaci s Floride i iz Sjeverne Karoline utvrdili su da visoki muškarci privlače više novca od nižih, a svaki centimetar viška donosi 300 dolara godišnje. Ekipa s londonskog Guildhalla ustanovila je da pretile žene imaju veću opasnost od nezaposlenosti, a i one koje rade zarađuju 5% manje od vitkih “primjeraka”.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života